Knjiga, u kojoj nekadašnja prva dama SAD-a govori o svom četvorogodišnjem mandatu kao državne sekretarke, sadrži opise kineskog rukovodstva, koje je prikazano kao "rigidno i opresivno".

"Nije tajna da je Kina centar antidemokratskog pokreta u Aziji", piše Klintonova u svojim memoarima.

Ona, takođe, optužuje kinesku vladu da je cenzurisala TV prenos njenog obraćanja na konferenciji o ženama koja je 1995. održana u Pekingu, te posvećuje čitavo jedno poglavlje pregovorima o slijepom kineskom aktivisti Čenu Guangčengu, koji je tražio azil u američkoj ambasadi u proljeće 2012.

"Nečuveno i žalosno", izjavio je Džonatan Karp, predsjednik izdavačke kuće "Sajmon i Šuster", a prenosi londonski "Gardijan". "To je pokazatelj niskog nivoa intelektualne slobode u ovom trenutku u Kini."

Karp je objasnio da kineski izdavači ne žele prava prevođenja knjige, a da je jedan od najvećih kineskih uvoznika, Šangaj buk trejders, odbio da distribuira kopije na engleskom jeziku.

Hilari Klinton ima status zvijezde u Kini. Njeni kineski obožavaoci i mediji obično je oslovljavaju njenim imenom, koji se na mandarinskom izgovara Silali. Članci u državnoj štampi često se odnose na njen lični život, ali izbjegavaju da komentarišu njene političke odluke i stavove.

"Da li bi je trebalo zvati predsjednica Hilari ili predsjednica Klinton", glasio je nedavno naslov jednog komentara agencije Sinhua o njenim "očiglednim" predsjedničkim ambicijama.

(Nezavisne novine)