Iako nam samo poljoprivredno zemljište čini skoro 40 odsto od ukupne teritorije zemlje (ovaj odnos u zemljama Evrope je u prosjeku 23 odsto), u Crnoj Gori se obrađuje oko 12 odsto, što je daleko ispod standarda EU. Ako se uzme u obzir da se u Evropskoj uniji obradiva površina kreće oko 40 odsto, to znači da bi naša zemlja do ulaska u EU trebalo da udvostruči ili utrostruči obradivu površinu, pišu Vikend novine.

Od ukupnog poljopriverdnog zemljišta 62,8 odsto čine pašnjaci. Oranice i bašte zauzimaju 8,8 odsto ukupnog obradivog tla, voćnaci 2,33 odsto, vinogradi 0,87 odsto, a livade 67 odsto.

Da obradivo tle nije dovoljno iskorišćeno u našoj državi potvrdio je za Vikend novine i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.

"Razlozi su i zastarjela mehanizacija, ekstenzivna proizvodnja koja je i dalje dominantan vid proizvodnje, usitnjena gazdinstva i drugi razlozi. Kroz različite mjere podrške Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nastoji da motiviše poljoprivredne proizvođače da se intenzivnije bave poljoprivrednom proizvodnjom i uvećavaju obradive površine. Upravo su mjere Agrobudžeta i projekat MIDAS namijenjeni svima koji žele da rade, stvaraju, uvećavaju stočni fond i površine koje obrađuju. Kako bi doprinijeli smanjenju troškova i povećanju produktivnosti, fokusirali smo se i na investicije na seoskim gazdinstvima", rekao je Ivanović.

On podsjeća da to što imamo tako malo obradivih površina nije novonastali problem, već nešto sa čim se Crna Gora odavno suočava.

Ministarstvo, kako tvrdi Ivanović, više od godinu radi na davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu države.

"I pored svih birokratskih prepreka, potpisali smo ugovore o zakupu parcela u katastarskim opštinama Grahovo, Kočani, Kapino Polje i Šas. Trenutno se radi na identifikaciji i katastarskom sređivanju novih parcela, jer zainteresovanih domaćih i stranih investitora ima. Da bi bili brži i efikasniji u izdavanju zemljišta, a samim tim i u povećanju poljoprivredne proizvodnje, moraće i pojedine institucije da budu brže i efikasnije. Prije svega mislim na Upravu za nekretnine", objasnio je Ivanović.

Ministar upozorava da će se poljoprivrednici morati dozvati ukoliko žele da dobiju pomoć Evrope kada postanemo dio Unije.

Najvažnije je, prema riječima ministra, to što se krenulo u rješavanje problema sa obrađivanjem zemljišta.

"Važno je da smo počeli. Pritom ne mislim samo na izdavanje u zakup državnog zemljišta, što ćemo nastaviti, nego i na promjenu svijesti poljoprivrednih proizvođača koji u sve većoj mjeri koriste sopstveno, ali i zakupljuju susjedna privatna zemljišta koja njihove komšije ne obrađuju. Ovo se posebno odnosi na pripremu stočne hrane. Zato, apeli Ministarstva daju rezultate jer se smanjuju troškovi, povećava kvalitet ishrane životinja i na kraju poljoprivredni proizvođači, korak po korak, povećavaju konkurentnost", saopštio je ministar, prenosi CdM.