Litvanija i Crna Gora slične u sprovođenju Zakona o konfliktu interesa
ilustracija

Regionalna škole za javnu upravu

Litvanija i Crna Gora slične u sprovođenju Zakona o konfliktu interesa

U Litvaniji je sprovođenje Zakona oko konflikta interesa slično kao i u Crnoj Gori, s tim što javni funkcioneri dostavljaju svoje imovno stanje elektronskim putem Poreskoj službi i dostupno je javnosti.

U okviru Regionalne škole za javnu upravu, a u saradnji sa STT Specijalnim istražnim sektorom STT, predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković učestvovao je na šestoj Konferenciji o etici i integritetu u Litvaniji, kojoj su prisustvovale stalne zemlje učesnice ove Mreže - Albanija, BiH, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Kosovo i Crna Gora.

U delegaciji Crne Gore bio je i Mladen Tomović, iz Uprave za antikorupcijju.

Na dvodnevnoj sjednici je saopšteno da Litvaniji  izvještaje o imovnom stanju podnosi 18.000 javnih funkcionera, među kojima su pored državnih i lokalnih javnih funkcionera, političari, predstavnici profesionalne vojske i obavještajne službe. 

Svoje iskustvo prenijeli su rukovodioci STT, koja ima oko 250 zaposlenih koji svake godine dostavljaju Izvještaj o radu Skupštini i predsjedniku države. 

"Posebno su bila interesantna rješenja Etičke komisije koju bira Skupština Crne Gore, koja prati sukob interesa, etičke kodekse (po uzoru na SAD) i Zakon o lobiranju (trenutno u Litvaniji ima 33 lobista)“, saopšteno je iz Komisije za sprečavanje sukoba interesa.

Izlaganja su posebno imali i predstavnici Transparency international Lithuanian na temu  „Lobiranje i sukob interesa“. Istaknut je interesantan primjer da samo u zdravstvu u Holandiji ima preko 6.000 lobista.

Predavanja su imali i predstavnici Poreske službe kojoj javni funkcioneri podnose svoje imovno stanje na analizu i provjeru i to 94 odsto elektronskim putem.

"Interesantne primjere i rad saopštili su predstavnici Državnog tužilaštva u čijem sastavu postoji 68 tužioca raspoređenih u šest regionalnih kancelarija koji se isključivo bave istragom po osnovu organizovanog kriminala i korupcije. Prema Anketi iz 2013. godine, 29 odsto Litvanaca se izjasnilo da je od njih tražen mito, dok je to u EU četiri odsto“, dodaje se u saopštenju.

U 2013. godini je bilo 962 predmeta koruptivno krivičnih djela, od čega je oko 40 odstooslobađajućih presuda. Svoja iskustva saopštili su i iz Antikoruptivnog borda policije Litvanije, koji je osnovan 2011. godine. 

Na konferenciji je donijet Zaključak da se urade međunarodni standardi prijavljivanja imovine i razmjenu podataka između zemalja, kao i komparativna studija o konfliktu interesa.