On smatra da odluka o otvaranju intenzivnih i fokusiranih razgovora sa Crnom Gorom, sa ciljem punopravnog članstva u NATO-u, predstavlja veliki uspjeh za diplomatiju i vlasti.

“To znači da ćete, ako saveznici budu zadovoljni napretkom koji Crna Gora napravi do kraja naredne godine, dobiti poziv. Drugim riječima, odluka znači da je Crna Gora, u stvari, dobila uslovni poziv”, kazao je Benedejčič agenciji MINA.

On je rekao da je uvijek dobro imati visoko postavljene ciljeve, a da je, u isto vrijeme, takođe važno izbjeći definisanje djelimičnog uspjeha kao neuspjeh.

“Crnogorske vlasti treba da budu ponosne na ono što su ostvarile poslije samo četiri godine u Akcionom planu za članstvo u NATO”, dodao je Benedejčič.

Komentarišući medijske navode da su se SAD, Francuska i Njemačka protivile tome da se Crna Gora ove godine dobije poziv za članstvo u Alijansi, on je podsjetio da se odluke u NATO donose konsenzusom.

“To znači da svaki član Alijanse mora da se saglasi sa aktivnostima koje će biti preduzete. Bez zadiranja u stavove pojedinih zemalja, dovoljno je reći da je nedavni razgovor o politici otvorenih vrata bio živ i dug i da su sve saveznice učestvovale u njemu – velike i male, stare i nove”, kazao je Benedejčič.

On je poručio da je slovenački ministar spoljnih poslova, kao i brojne njegove kolege, snažno podržao pozivanje Crne Gore na samit u Velsu.

“Međutim, bilo je i onih koji su mislili da, iako je Crna Gora napravila veliki napredak, treba dodatno vrijeme da se to ukorijeni. Neki su takođe mislili da u rješavanju pitanja kandidature Crne Gore saveznici moraju da izbalansiraju svoj odgovor, uzimajući u obzir očekivanja nekih drugih zemalja aspiranata”, naveo je Benedejčič.

Konačna odluka, dodao je, stoga predstavlja kompromis.

“Oni koji žele da budu sigurni u vezi s napretkom Crne Gore dobili su dodatno vrijeme, dok su oni koji žele da što prije vide Crnu Goru u Alijansi dobili precizan vremenski okvir”.

On je rekao da su NATO članice prepoznale i pozdravile reforme koje su do sada sprovedene u sektoru bezbjednosti.

Kako je kazao, NATO nije samo politička i vojna, nego i obavještajna organizacija.

“Drugim riječima, saveznici redovno razmjenjuju osjetljive informacije, dok ih specijalizovana tijela NATO-a skupljaju za potrebe Sjevernoatlantskog savjeta. Zbog toga je važno da je sektor bezbjednosti novog saveznika kompatibilan sa onim drugih saveznika. To znači da neophodne procedure moraju biti na svom mjestu, u civilnim i vojnim obavještajnim službama, kako bi se obezbijedio potreban nivo povjerenja”, pojasnio je on.

"Vi ste do sada napravili nevjerovatan napredak i imate veliki broj prijatelja u Alijansi”, rekao je on.