U Informaciji o potrebi donošenja predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koju je Vlada pripremila, navodi se da značajan broj vjerskih lica aktivno učestvuje u političkim manifestacijama, a da se mnogi objekti u vlasništvu vjerskih zajednica koriste propagandne političke svrhe u izbornoj kampanji.

Vukadinović je rekao da svaka zloupotreba, ako je u suprotnosti sa zakonom, podliježe određenom procesuiranju, navodeći da je savršeno nebitno ko je njen nosilac.

"Međutim, u Crnoj Gori je prisutna instrumentalizacija religije i njena politizacija, i to prije svega kada je u pitanju jedna religijska zajednica- pravoslavna", rekao je Vukadinović agenciji MINA.

Upitan koliko su vjerske zajednice u Crnoj Gori uključene u politiku i postoji li način da se to spriječi, Vukadinović je rekao da su poslije promjena 90-ih godina, vjerske zajednice na veoma agresivan način ušle u politiku, nastojeći da se, kako je naveo, obračunaju sa državnim ateizmom i sebe što bolje pozicioniraju u društvenim gibanjima.

„I opet je tu dominantna pravoslavna zajednica, a u okviru nje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja kontinuirano nastoji da u svim bitnim događajima preuzme i političku ulogu u svemu tome“, rekao je Vukadinović.

Međutim, kako je dodao, društveni i politički događaji u crnogorskom društvu su pokazali da nijedna vjerska zajednica nije dorasla toj ulozi koju je pokušala neovlašteno i nekompetentno da preuzme.

„Identifikujući polje religije i politike, ne prave razliku gdje počinje jedno, a završava se drugo. Postaju faktori dekonstrukcije društva i generatori vjerskog nacionalizma i fundamentalizma, kao jednog od bitnih strukturnih činilaca razbijanja bivšeg društvenog prostora i jedinstvenih duhovnih ambijenata, čak i unutar sopstvenog bića“, naveo je Vukadinović.

On smatra da bi se to spriječilo treba da postoji volja političkih elita da se poštuje norma u crnogorskom Ustavu o Crnoj Gori kao laičkoj državi.

„Pa da se jasno razgraniči sfera duhovnosti kao nešto što je izvan javne sfere. A da se sve religijske zajednice svedu na nivo pravnog subjekta u radnjama koje nisu duhovnost, već egzistiranje u pravnom, ekonomskom, imovnom, katastarskom i svakom drugom smislu“, ocijenio je Vukadinović.

Kako je kazao, ne može jedna religijska zajednica u Crnoj Gori biti država u državi „koja je niti registrovana, niti plaća porez, a iznosi značajna sredstva iz Crne Gore od djelatnosti za koje nije registrovana“.

„Da se sve to dovede u red postoji veoma efikasan način, ali ne u situaciji kada se nema volja za to od strane državnih organa i kada se imaju dvostruki aršini za ponašanje jednih religijskih zajednica u odnosu na druge“, rekao je Vukadinović.

(rtcg.me)