Iako većina političara vjeruje u dobrobiti prijedloga zakona, skeptični su da će se njime ova pojava iskorijeniti, pišu Vikend novine.

Da se novac koji potiče iz krivičnog djela svakodnevno stavlja u legalne novčane tokove, najbolje potvrđuje primjer iz prakse koji je za Vikend novine ispričao konobar u jednom lokalu na Crnogorskom primorju, čiji identitet je poznat redakciji.

On tvrdi da vlasnik lokala u kojem radi, strani državljanin, svake večeri po završenom poslu, protivzakonito uvodi prljav novac u pazar od minulog dana.

"Dođe svake večeri pred zaključenje smjene, pita koliko je bilo pazara, a zatim sjedne za kasu i počne kucati račune. Tako otkuca i do oko 5.000 eura navodnog pazara i iz džepa u kasu ubaci taj novac. Kasnije na taj iznos plaća PDV, ali mu je to čini mi se manje bitno. Bitno je samo da se opere prljav novac, odnosno da se on stavi u legalne tokove", priča sagovrnik Vikend novina.

Iz Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) međutim, tvrde da je trend pranja novca u opadanaju.

"U periodu od 1. januara 2013. do 18. jula 2013. godine broj prijavljenih sumnjivih transakcija od strane obveznika je bio 54, a u istom periodu 2014. godine taj broj je 36. Imajući u vidu navedene statističke podatke, može se zaključiti da je trend pranja novca u Crnoj Gori u opadanju", naveli su iz USPNFT.

Ranije su iz Vlade saopštili da novi zakon donosi proširenje kruga obveznika, povećanje kazni, provjera identiteta klijenta preko trećeg lica, te da se uvode nove kategorije obveznika. 

Uvedena je i mogućnost utvrđivanja i provjera identiteta klijenta preko trećeg lica. Preciznije su definisani slučajevi u kojima se sprovode mjere provjere identiteta klijenta i njegovog poslovanja. Novi zakon, između ostalog, predviđa da kontroli podliježe svaka novčana transakcija koja prelazi 7.500 eura, a ne kako je to do sada bio slučaj 15.000 eura.