Crna Gora među zemljama sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka
ilustracija

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu

Crna Gora među zemljama sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj UNDP predstavio danas u Tokiju, ukazuje na to da je napredak u razvoju po mjeri čovjeka u zemljama u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji usporen, kao i da se ovaj region i dalje suočava sa značajnim socio-ekonomskim i ekološkim izazovima. Najviša vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka u regionu Evrope zabilježena je za Crnu Goru, što je svrstava u kategoriju zemalja sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka i nalazi se na 51. mjestu od ukupno 187 zemalja svijeta

Izvještaj ukazuje na to da zemlje u ovom regionu uživaju relativno visok stepen jednakosti u obrazovanju, zdravstvu i životnom standardu. 

Izvještaj pod naslovom "Održavanje kontinuiteta u napretku čovječanstva: Smanjenje ranjivosti i izgradnja otpornosti“, predstavili su danas u Tokiju japanski premijer Šinzo Abe, administratorka UNDP Helen Klark i direktor Kancelarije za izvještavanje o razvoju po mjeri čovjeka Kalid Malik. Ovaj dokument pruža perspektivu ranjivosti iz ugla razvoja po mjeri čovjeka i nudi prijedloge za jačanje otpornosti. 

Nakon globalnog predstavljanja u Tokiju, Crna Gora će imati privilegiju da bude domaćin regionalne prezentacije Izvještaja, koja će se održati u Podgorici u prvoj polovini septembra. Tom prilikom biće detaljno predstavljeni podaci iz Izvještaja sa posebnim osvrtom na region Evrope i Centralne Azije, koji obuhvata 17 zemalja.

Najviša vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka u ovom regionu zabilježena je upravo za Crnu Goru (0.789), što je svrstava u kategoriju zemalja sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka i nalazi se na 51. mjestu od ukupno 187 zemalja svijeta. 

Kako su istakli u UNDP-u, regionalna prezentacija će biti izuzetna prilika da se u Crnoj Gori okupe visoki zvaničnici UNDP, stručnjaci iz oblasti razvoja po mjeri čovjeka, akademije, civilnog društva, kao i predstavnici lokalnih i međunarodnih medija.

U Izvještaju se analiziraju životni ciklusi ranjivosti i prepoznaju periodi životnog vijeka (npr. rano djetinjstvo i starost) u kojima šokovi izazvani iznenadnim promjenama mogu imati veći uticaj. Takođe, u Izvještaju se razmatraju strukturne ranjivosti – one koje su istrajne i koje se usložnjavaju vremenom kao rezultat diskriminacije i institucionalnih propusta na štetu grupa poput etničkih manjina, osoba sa invaliditetom i dugoročno nezaposlenih.

Izvještaj je pokazao da socijalna isključenost i strukturne ranjivosti i dalje predstavljaju izazov za Evropu i Centralnu Aziju. 

"Mnoge zemlje u razvoju bilježe nizak stepen pristupa socijalnim uslugama i zaštiti. Etničke manjine poput Roma, kao i osobe sa invailiditetom, dugoročno nezaposleni i stanovnici izolovanih ruralnih i planinskih oblasti su posebno ranjivi na zastoj/usporavanje razvoja S obzirom na geografske karakteristike, ovaj region je posebno ranjiv na prirodne katastrofe, posebno poplave koje su region pogodile u više navrata u prethodnih par godina“, pokazuje izvještaj. 

Takođe, ovaj region je izložen i riziku od zemljotresa. 

"Jači zemljotres u ili u blizini veće nasljene oblasti bi mogao izazvati humanitarnu katastrofu, štetu na regionalnoj infrastrukturi, značajna raseljavanja ljudi i povećan pritisak na državne kapacitete koji su često ograničeni, kao i na socijalnu jednakost“, ističe se u izvještaju. 

Prognoze ukazuju na značajne rizike od klimatskih promjena, od suša u Centralnoj Aziji i Kavkazu do povećanih rizika u priobalnim područjima Jadranskog i Crnog mora i Kaspijskog jezera. U Izvještaju se ističe da oni koji su socijalno isključeni su najčešće i najugroženiji kad nastupe katastrofe.

“U zemljama sa srednjim nivoom prihoda napredak u održivom razvoju i smanjenju siromaštva zahtijeva smanjenje nejednakosti, ranjivosti i isključenosti, kao i bolje upravljanje klimatskim rizicima i slučajevima katastrofa. Ovo je posebno slučaj kada je riječ o ekonomijama u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji — od kojih se mnoge bore za oporavak od svjetske finansijske krize ”, istakla jeDžihan Sultanoglu, direktorka Regionalnog Biora UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država.

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu daje pregled vrijednosti i rangiranja prema indeksu razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za 187 zemalja i teritorija, a zemlje su prema stepenu razvoja po mjeri čovjeka podijeljene u četiri grupe: izuzetno visok, visok, srednji i nizak stepen razvoja.  

Sveukupno, među regionima u razvoju, region Evrope i Centralne Azije se nalazi na drugom mjestu po indeksu razvoja po mjeri čovjeka (HDI), iza Latinske Amerike i Kariba. Prevazilazi svjetski prosjek u pogledu životnog vijeka i prosječnih godina školovanja, ali pomalo zaostaje u bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika.

Najveća vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka u ovom regionu zabilježena je u Crnoj Gori i Bjelorusiji (koje zauzimaju 51., tj. 53. mjesto u svijetu), dok su najniže vrijednosti HDI registrovane za Kirgistan (125. mjesto) i Tadžikistan (133. mjesto). Što se tiče zemalja regiona Zapadnog Balkana, u grupi sa visokim razvojem po mjeri čovjeka nalaze se Srbija (na 77. mjestu), BJR Makedonija (84.), Bosna i Hercegovina (86.) i Albanija (95.), dok u kategoriju zemalja sa izuzetno visokim razvojem po mjeri čovjeka spadaju Slovenija (25.) i Hrvatska (47. mjesto). 

Evropa i Centralna Azija se dobro kotiraju u odnosu na druge regione u razvoju kada je riječ o rangiranju po nejednakostima, tj. ovaj region bilježi ispodprosječan pad u vrijednostima razvoja po mjeri čovjeka kada se indeks prilagodi nejednakostima. Mjereno Gini koeficijentom, BJR Makedonija bilježi najveću dohodovnu nejednakost, dok je ta vrijednost najniža u Ukrajini.

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2014. godinu poziva na posvećenost postizanju pune zaposlenosti kao strateškog cilja, univerzalno pružanje osnovnih socijalnih usluga, unaprijeđenu socijalnu zaštitu, i bolju kooridnaciju na svjetskom nivou za jačanje otpornosti na rizike koji su sve više svjetskog karaktera, u smislu njihovog porijekla nastanka i samog uticaja.

Ovaj Izvještaj se objavljuje u ključnom trenutku za globalni razvoj, kad se pažnja usmjerava na postavljanje novih ciljeva razvoja nakon 2015. godine.