Direktor CEZAP-a Olga Nikčević kazala je da je ta nevladina organizacija sprovela treću fazu 18-omjesečnog Programa ispitivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta proizvoda sa tržišta Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na ambalažu u koju se hrana pakuje, prenosi MINA-business.

"Istraživanje je pokazalo da ambalaža za životne namirnice koja se nalazi na našem tržištu nije proizvedena po usaglašenim standardima u smislu kvaliteta i označavanja. Neki od ispitanih uzoraka nijesu zadovoljili uslove definisane odgovarajućom zakonskom regulativom", rekla je Nikčević na konferenciji za novinare.

Cilj istraživanja koje je sprovedeno u junu bio je da se pokaže koliko je ispravna ambalaža u koju se pakuju namirnice i koliko su deklaracije ispravne. Analizirale su se kese plastične mase za pakovanje hrane, primarna ambalaža za pakovanje svježeg mesa, ambalaža od lima u kojoj se pakuju proizvodi od voća i povrća i ambalaže PVC mase, odnosno flaše za mineralnu i običnu vodu u smislu obilježavanja i etiketa.

Nikčević je saopštila da je istraživanje pokazalo da je crnogorska regulativa u jednom dijelu prilično nedostatna i da bi trebalo reagovati da ona bude preciznija.

“Tada se na našem tržištu ne bi nalazio takav šareniš kakav možemo vidjeti svakodnevno, od onoga da je neka ambalaža potpuno usaglašena sa evropskim standardima i svim propisima, do nečega što nema nikakvih oznaka i što stvara opasnost da proizvod sadrži u sebi neku štetnu materiju koja može da migrira u hranu", navela je Nikčević.

CEZAP će, kako je dodala, pokrenuti inicijativu kod nadležnih da se što prije reaguje i da se odgovarajući zakon dopune i dorade.

"Sva roba koja je došla iz zemalja Evropske unije (EU) odnosno sa zapadnog tržišta, u potpunosti odgovara svim propisima. Sva je obilježena i zapakovana pravilno, ali ono što stiže iz regiona, tu imate svega i svačega. Posebno je problematično ako na ambalaži samo piše da je kesa za zamrzivač, jer treba da piše da je namijenjena za pakovanje hrane.", navela je ona.

Nikčević je kazala da su predstavnici CEZAP-a u prodavnicama našli konzerve koje su ulubljene i koje su bile na akcijskoj prodaji.

"Mnogo više pažnje treba posvetiti upravo ovom dijelu ispravnosti ambalaže, jer to može da bude vrlo štetno po zdravlje ljudi", upozorila je Nikčević.

Stručni saradnik CEZAP-a Milena Đurišić kazala je da je istraživanje pokazalo da se na tržištu Crne Gore nalazi ambalaža namijenjena za pakovanje hrane neusaglašenih standarda u smislu proizvodnje i označavanja namjene same ambalaže.

"Istraživanjem su obuhvaćene kese od plastične mase za pakovanje hrane. Uzeta su tri uzorka od kojih jedan nije zadovoljio zakonsku regulative. Naime u deklaraciji samog proizvoda nije bilo oznake proizvođača", kazala je ona.

Prema njenim riječima, od tri ispitivana uzorka dva nijesu imala termički var, što dovodi u pitanje higijensku ispravnost samog uzorka i ostavlja mogućnost za kontaminaciju hrane.

"Kese za pakovanje napravljenje po pravim standardima moraju da imaju termički var, a u deklaraciji da su namijenjena za pakovanje hrane ili znak čaša i viljuška. Treći uzorak proizvođača Alu fix iz Austrije zadovoljio je sve zakonom predviđene norme", saopštila je Đurišić.

Ispitivana je i primarna ambalaža za svježe meso, gdje su, prema riječima Đurišić, uočena odstupanja u smislu kvaliteta.

"Najboljom primarnom ambalažom za svježe meso pokazala se ambalaža Jevrić. To je dvoslojna ambalaža, odnosno celofanski sloj sa papirnim slojem, što daje bezbjednost u smislu pakovanja svježeg mesa", kazala je Đurišić.

Kontrolisane su i limenke u kojima su pakovani proizvodi od voća i povrća, tokom koje su uočene fizičke deformacije, kao i znakovi korozije. Istraživanje je obuhvatilo i kontrolu plastične ambalaže u kojoj se pakuje izvorska i mineralna voda za piće, u dijelu sadržaja same deklaracije koja daje podatke o ambalaži.

“Negdje je na etiketi koja se nalazi na boci utisnut znak čaša i viljuška, na etiketi ne na boci, a negdje ga nema ni na etiketi ni na boci. A naknadno smo našli primjerke ambalaže gdje je na ambalaži utisnuta čaša i viljuška”, rekla je Đurišić.

Posljednja, treća faza istraživanja je realizovana u saradnji sa bugarskim nacionalnim udruženjem Aktivni potrošač u okviru projekta Evropski potrošački most.

(cdm)