Istraživanja pokazuju da najveći procenat mladih (33%) smatra da se njima manipuliše, 21% cijeni da se čine minimalni napori kako bi im se ponudile mogućnosti jednake onima koji imaju odrasli, a čak 20% konstatuje da mladi predstavljaju samo „ukras u društvu“.
Participacija mladih, u najširem smislu, predstavlja mogućnost učešća mladih u kreiranju, donošenju i monitoringu odluka u svim sferama i nivoima društva, kažu iz OGCGO.
„Uključenje mladih u te procese koristi i nadležnim organima jer stiču uvid u realnu sliku stanja mladih, njihovih potreba i potencijala. Na taj način, mladi stiču osjećaj odgovornosti, pouzdanosti i kompetitivnosti, razvijaju svoje vrijednosti kroz izbore koje prave i inicijative koje podnose, a što je najbitnije postaju građanski opredijeljeni i spremni da doprinesu svojim vremenom, idejama i talentima poboljšanju zajednice u kojoj žive“.
OGCGO smatra da nedovoljno uključivanje mladih u proces donošenja omladinskih politika dovodi do njihovog neefikasnog sprovođenja i besmišljavanja sa aspekta suštinskog unaprijeđenja ukupne pozicije mladih u društvu.
„S druge strane, snažnije uključenje omladinskih organizacija, koje svojom ekspertizom i prilikom da bolje prepoznaju potrebe mladih jer sa njima neposredno rade, dovelo bi do kreiranja sveobuhvatnih i kvalitetnijih omladinskih politika. Participacija mladih u sprovođenju omladinskih politika po principu komenadžmenta, tj. uključivanje mladih u svim fazama kreiranja i sprovođenja politika koje ih se tiču zajedno sa donosiocima odluka, stvara uslove da one kasnije i istinski budu primijenjene“, smatraju u OGCGO.
Na neadekvatan položaj mladih u društvu utiče i nepostojanje odgovarajućeg pravnog okvira. OGCGO-a apeluje na brže usvajanje Zakona o mladima kojim bi se pravno uredila primjena Nacionalnog akcionog plana za mlade i lokalnih akcionih planova za mlade, oblici učešća mladih i omladinskog organizovanja, omladinski rad i podrška mladima na lokalnom i nacionalnom nivou.
„Uporedo sa zaokruživanjem zakonodavnih rješenja, obrazovni sistem bi morao biti posvećeniji razvoju kritičke svijesti mladih i njihovog aktivnog odnosa prema stvarnosti jer se razvija demokratsko društvo aktivnih građana/ki“, navodi se u saopštenju.
Generalna skupštine UN je Rezolucijom 54/120 usvojila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da 12. avgust proglasi Međunarodnim danom mladih.
Ovaj dan zamišljen je kao prilika za prepoznavanje potencijala mladih, proslavu njihovih dostignuća i planova za bolje angažovanje da uspješno obavljaju akcije koje utiču na razvoj njihovog društva, kao i ukazivanje na važnost uključenja mladih u donošenje odluka na svim nivoima. Po ugledu na druge praznike Ujedinjenih nacija i Međunarodni dan mladih svake godine ima drugu tematiku.
Ovogodišnji Međunarodni dan mladih globalno se tematski obiljeležava otvaranjem pitanja u oblasti mentalnog zdravlja mladih i dostupnosti usluga u ovom kontekstu.
(RTCG)
Komentari