Iz Udruženja manjinskih akcionara Gornjeg Ibra podsjećaju da su bivši radnici Osnovnom sudu u februaru podnijeli tužbu u kojoj traže raskid kupoprodajnog ugovora između Vlade i tog preduzeća u stečaju, koja je odbijena kao nesonovana bez ijednog ročišta.

"Uložili smo nakon toga žalbu Višem sudu u Bijelom Polju koji Osnovnom sudu u Rožajama vraća predmet na ponovni postupak sa smjernicama, kako je Osnovni sud kasnije i donio rješenje da je nenadležan za rješavanje tog spora i uputio nas na Privredni sud u Bijelom Polju", navedeno je u saopštenju Udruženja dostavljenom agenciji Mina-business.

Kako prenosi RTCG, uz podnijetu tužbu, bivši radnici su podnijeli i zahtjev za donošenje privremene mjere zabrane posjedovanja i prodaje imovine, koji je Privredni sud po kratkom postupku odbio kao neosnovan.

"Da bi bilo jasnije stečajni sudija Gornjeg Ibra je predsjednik Privrednog suda. Mi smo tužili njega, uslovno rečeno, a on nam sudi i donosi odbijajuće rješenje", objasnili su iz Udruženja.

Nakon tog rješenja, Udruženje je izjavilo žalbu sudskom vijeću, navodeći da je to konflikt interesa.

"Vijeće nam je odbilo žalbu bez prava prigovora. Pa gdje to ima da sudija u sporu bude onaj koga mi optužujemo da nije radio posao kako valja?", pitali su iz Udruženja.

Oni su naveli da Zakon o stečaju, na koji se poziva stečajni sudija, ima i članove koji nijesu ispoštovani u proceduri ovog stečaja.

"Ovih dana čuju se glasine da će se ukinuti Privredni sud u Bijelom Polju, pa to je i očekivano, šta će Privredni sud društvu koje nema privredu", zaključili su u Udruženju.

Bivši radnici Gornjeg Ibra traže poništenje ugovora o kupovini dijela preduzeća između Ministarstva finansija i preduzeća Gornji Ibar u stečaju, kao i poništenje ugovora o fizičkom obezbjeđivanju Gornjeg Ibra, između Ministarstva finansija i Security agency.

Radnici traže da Tužilaštvo sprovede istragu o pljački imovine koju je obezbjeđivala Security agency prethodnih godina počev od zatvaranja preduzeća, zabranu dalje prodaje imovine i umanjivanje akcijskog kapitala i rješavanje statusa radnika žrtava tranzicije koji su po osnovu smišljenog stečaja ostali na Birou rada bez šanse za zaposlenje.

“Tražimo isplatu neizmirenih obaveza prema svim radnicima i isplatu otpremnina, odnosno socijalnog programa, kao i u drugim preduzećima u Crnoj Gori“, kazali su ranije radnici.