On je ocijenio da je Crna Gora dokazala da baš zbog toga zaslužuje i članstvo u NATO, i što skorije članstvo u EU, te da smo kredibilan partner međunarodnoj zajednici i da će to biti adekvatno nagrađeno

„NATO savez se nije najbolje postavio i nije iskoristio situaciju da se nagradi Crna Gora, koja je u protekom preiodu bitno napredovala i bitno konsolidovala svoj demokratski poredak. Veomo je važno i da je jasno pokazala svoju posvećenost evroatlantskom putu, iako je za to platila neku cijenu. Nažalost, danas je Alijansi

prioritet konsolidacija postojećeg stanja i jačanje jedinstva saveza posebno prema politici koju vodi Rusija“, dodao je on.

Prema njegovim riječima unutar NATO-a ne postoji konsenzus o proširenju i trenutno se u Alijansi, kada se priča o ovoj temi, misli na mnogo kontraverznije stvari nego što je Crna Gora, poput Gruzije i Ukrijine. 

On ističe da je, bez obzira na to što Crna Gora nije dobila zasluženu nagradu za postignute reforeme, ipak u dobroj poziciji.

„Spoljna politika koju Crna Gora vodi i koja predstavlja jasnu opredijeljenost ka evroatlantskoj budućnosti daće Crnoj Gori u budućnosti sjajne rezultate. To je mnogo bolja pozicija od recimo politike koju vodi Srbija i pokušava da izbalansira na obije strane i EU i Rusija. To će prije ili poslije obzirom na razvoj procesa postati nemoguće i pokazaće da će Srbija bitno zaostati u evropeizaciji u odnosu na Crnu Goru. Crna Gora se u svim krizama ponijela kao ozbiljna država i svi predviđaju da će biti prva iduća članica Unije“, poručio je Gjenero.

On ja naglasio da će sa samita u Velsu Crnoj Gori biti poslata diplomatska poruka ohrabrenja za veliki napredak na putu integracija.

„Mislim da će tema proširenja biti izbjegavana, a poruka generalnog sekretara NATO da će evaluacija crnogorskih reformi biti 2015. godine je praktično izvinjenje što Crna Gora zbog situacije mora još malo pričekati poručuje Gjenero. Ističe da je Hrvatska lobirala da Crna Gora dobije poziv na ovom samitu i da je strateški interes Hrvatske što skoriji ulazak Crne Gore u EU. Bitno nam je da više nema granice na Debelom brijegu i da budemo ponovo zajedno u nadnacinalnoj zajednici. Tada će i pitanje Prevlake biti od drugorazrednog značaja“, istakao je on.