Za sedam mjeseci najviše stanovnika otišlo iz Nikšića a najviše ih se doselilo u Podgoricu
U Podgoricu se doselilo 894 stanovnika

Prema podacima Monstata

Za sedam mjeseci najviše stanovnika otišlo iz Nikšića a najviše ih se doselilo u Podgoricu

U prvih sedam mjeseci ove godine najviše stanovnika je otišlo iz Nikšića, Bijelog Polja i Pljevalja, a najviše ih se doselilo u Podgoricu, Budvu i Bar. Sjeverne gradove je u ovom periodu napustilo 892 stanovnika, dok se u Podgoricu doselilo 894, navodi se u Mjesečnoj analizi MONSTAT-a.

U Nikšić se od 1. januara do 31. jula ove godite doselilo 147 osoba, a čak 322 je napustilo grad pod Trebjesom.  Kako se navodi u MONSTAT-ovoj analizi u ovom period u Bijelo Polje se doselilo 95, a iz njega iselilo 257 osoba, dok su Pljevlja dobila 39 novih žitelja, a napustilo ih je 119.

Gradovi u koje se više odselilo nego doselilo stanovnika su Rožaje ( doseljeni 20, odseljeni  90), Andrijevica (-32), Berane (-98), Cetinje (-74), Danilovgrad (-3), Herceg Novi (-9), Kolašin (-38), Kotor (-19, inače Kotor je već duži period najsupkji grad u regionu, što može biti jedan od razloga za iseljavanje iz ovog grada), Mojkovac (-24). 

Nova crnogorska opština Petnjica nije u posmatranom periodu dobila ni jednog novog stanovnika, a napustilo je 16.

I Plav (-22), Plužine (-18), Šavnik  (-8) i Žabljak (-27) su gradovi iz kojih su se građani više iseljavali nego što su se u njih doseljavali.

Najviše građana doselilo se u Podgoricu 894, dok je napustilo 333. Pored Podgorice (+561),  Bar (+100), Budva (+159),  Tivat (+28) i Ulcinj (+27) se u prvih sedam mjeseci dobili više žitelja nego što je iz njih otišlo.

Posmatrajući  Sjeverni region po opštinama, karakteristično je izraženo iseljavanje iz skoro svih opština. Kao najznačajniji razlog napuštanja ovog dijela Crne Gore je svakako nezaposlenost. 

Naime, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na koje se poziva MONSTAT ukupan broj nezaposlenih je krajem 2013. godine bio 34.514, što je povećanje za 10,5 odsto u odnosu na 31.232 nezaposlena u 2012. godini. 

Najniže stope nezaposlenosti na kraju 2013. su bile u opštinama Budva (8,74 odsto), Plužine (9,7 odsto) i Herceg Novi (10,49 odsto), a najveće u opštinama Andrijevica (32,5 odsto), Bijelo Polje (26,59 odsto), Kolašin (26,24 odsto) i Mojkovac (24,45 odsto). Stopa nezaposlenosti u Podgorici je bila 11,25 odsto. 

Posmatrano po regionima, vezano za broj nezaposlenih i stope nezaposlenosti, Sjeverni region je karakterisalo ukupno 12.810 nezaposlenih lica ili 37,1 odsto ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori na kraju 2013. godine. Pri tome je broj nezaposlenih lica u Sjevernom regionu na kraju 2012. godine iznosio 12.055 ili 38,6% ukupno nezaposlenih lica u Crnoj Gori. Iako se u 2013. godini udio broja nezaposlenih iz Sjevernog regiona u ukupnom broju nezaposlenih u Crnoj Gori smanjilo u odnosu na 2012. godinu, broj nezaposlenih lica se ipak povećao za 6,2 odsto. 

Stopa nezaposlenosti u Sjevernom regionu je u 2013. godini iznosila 21,9 odsto.

Na sjednici krajem juna ove godine Vlada je usvojila  Prijedlog strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014 -2020. godine.

Iz Vlade su tada ocijenili da bi realizacijom Prijedloga strategije regionalnog razvoja Crne Gore za period 2014-2020. godina trebalo da se nastavi sa rješavanjam problema koji se odnose na neravnomjeran regionalni  razvoj.

“U periodu do kraja 2020. godine, da bi se ostvario strateški cilj regionalnog razvoja Crne Gore, a to je postizanje ravnomjernijeg socio-ekonomskog razvoja svih jedinica lokalne samouprave i regiona, zasnovanog na konkurentnosti, inovativnosti i zapošljavanju, potrebno je, paralelno sa ulaganjem u osnovnu infrastrukturu, realizovati i niz mjera koje se odnose na podizanje stepena konkurentnostimanje razvijenog regiona, kao i na jačanje ljudskih resursa i zapošljavanje”, navodi se između ostalog u Vladinom dokumentu.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.