Ona poručuje da je Banka hrane zatrpana zahtjevima za pomoć i već se postavlja pitanje kako dalje. Kapaciteti jedne NVO ne omogućavaju da se problemom siromaštva možemo baviti ozbiljno bez saradnje sa državom, kompanijama i stranim partnerima. Problem je ozbiljan i ne može se ignorisati i zataškivati.

Zaboravljena Strategija za borbu protiv siromaštva

"Banka hrane je više puta pozivala  Vladu  da izvadi  iz fijoke zaboravljenu Strategiju za borbu protiv siromaštva .

 Smatramo da je neophodno inovirati  ovaj dokument i uhvatiti se u koštac sa ovim ozbiljnim problemom. Potrebna je temeljna analiza efekta postojećeg modela socijalne zaštite, sa posebnim aspektom na drastične promjene u strukturi siromaštva  s pošetkom ekonomske krize" , poručuje Medojević.

 Ona upozorava da je potrebno što prije vidjeti koji je to stvarni broj porodica kojima pomoć treba.

 "Neopravdano dugo čekamo na izradu socijalnih kartona koja moraju dovesti u red socijalna davanja.  Socijalna pomoć je nemijenjena najugroženijim stanovnicima u Crnoj Gori i neprihvatljivi su bilo koji drugi kriterijumi . Obezbijeđivanje minimalnih standarda se mora ispoštovati ispod kojih se ne smije ići.

Čak ni velika izdvajanja  koja Vlada daje za socijalnu pomoć ( oko 85 miona eura za razne vrste soc. pomoći ) ne obezbjeđuju normalan život ugroženih porodica jer nemamo izdvojene one kojima je pomoć zaista neophodna", jasna je naša sagovornica. 

Otvoriti narodne kuhinje

Medojević ima još jednu značajnu poruku. 

"Potrebno je otvoriti narodne kuhinje u svim većim gradovima u CG jer realno postoji potreba za njima. 

 Potrebno je otvoriti socijalne prodavnice kako bi omogućili najugroženijima da po subvencionisanim cijenama kupuju najosnovnije životne namirnice i higijenska sredstva. U ovakvim trgovinama  je  asortiman ( brašno, šećer, ulje, hljeb, mlijeko... sredstva za higijenu ) skromniji nego u uobičajenim prodavnicama, ali su zato cijene proizvoda dvostruko niže.

 Ugroženi ( nezaposleni, penzioneri sa niskim penzijama, radnici sa minimalnim primanjima , invalidi , raseljena lica ) bi  dobijali   markice  za trgovinu po subvencionisanim cijenama. Država mora da brine o najranjavijim, ne smiju se osjetiti izolovano. Zajedno možemo učiniti mnogo toga ukoliko postoji riješenost za to", jasna je predsjednica Fondacije Banka hrane.

Najčešće doniraju oni sa skromnim primanjima.

Na pitanje koliko su kompanije i pojedinci u CG spremni da pomognu onima koji nemaju, Medojević porućuje da Banka hrane Crne Gore čini sve da poveća javnu svijest o problemu siromaštva koje je sve izraženije u Crnoj Gori.

"Ali kako je prosječan pojedinac u Crnoj Gori osiromašio ne možemo da očekujemo da solidarnost prevazilazi okvire mogućnosti. Ljudi koji najčešće doniraju su skromnijih primanja, iako je njima najteže izdvojiti sredstva za doniranje.

Mi stalno apelujemo da se ljudi ne ustručavaju da doniraju koliko mogu, nekada i kesica supe znači puno onome ko nema.

 Banka hrane upravo iz ovih razloga,  svega dva, tri puta godišnje sprovodi velike humanitrane akcije i traži podršku građana  jer je svjesna ekonomske situacije u kojoj se nalazimo. Kompanije nisu u dovoljnoj mjeri zainteresovane za donacije u hrani. Smatramo da bi stimultivnim poreskim olakšicama za donacije kakve postoje u većini evropskih zemalja se situacija promijenila na bolje", jasna je Medojević. 

Siromaštvo ima tendenciju rasta

Kada je riječ o broju onih koji u Crnoj Gori žive na ivici siromaštva, iz Banke hrane kažu da su najnoviji   podaci  sa kojima raspolažu oni  za 2012.godinu, koji  pokazuju da  siromaštvo u CG ima nažalost tendenciju rasta .

"11. 2 odsto stanovnika  u Crnoj Gori  živi u apsolutnom sitomaštvu prema  podacima Monstata za 2012. godinu. 

 Pitamo se da li su ti podaci zaista realni? Svaka odrasla osoba koja ima na raspolaganju  182, 43 eura mjesečno živi u našoj zemlji u siromaštvu. Koliko  dvočlanih, tročlanih  četvoročlanih, petočlanih porodica u Crnoj Gori živi od 365 eura? 

Sve te porodice  se nalaze u apsolutnom siromaštvu .  Sa zebnjom čekamo nove podatke za 2013 .godinu.  

Znamo da je ta godina bila  za građane jos teža nego 2012 .koju komentarišemo jer novijih zvaničnih  podataka nemamo.

Prosječna zarada , ukoliko se uopšte redovno isplaćuje , dovoljna je tek za nešto preko polovine potrošačke korpe za četvoroclanu porodicu i taj podatak  dovoljno govori sam za sebe", poručuje naša sagovornica.

Svako deseto dijete u CG je gladno

Medojević tvrdi da je oko 35.000 građana je bez posla , među kojima i više od 10 000 sa  visokom školskom spremom.

"U Crnoj Gori 41.344 građana živi od mjesečne  socijalne pomoći koja iznosi od 63 do 120 eura. Svaki 15- ti građanin u CG živi od socijale, odnosno primanja koja su ispod svakog ljudskog dostojanstva. Svako deseto dijete u CG je gladno, zapanjujući su podaci UNICEF-a. U CG ima 124.160 penzionera od kojih 30. 000 ima penziju manju od 180 eura", poručuje sagovornica portala Kodex.