On jasno poručuje da želja za članstvom u Evropskoj uniji obavezuje na suživot sa rigoroznim evropskim pravilima koja utiču na vašu pravnu, političku, ekonomsku i društvenu stvarnost. Koliko je potrebno vrijeme i sredstva za reforme, toliko je potrebna politička volja, odnosno odlučnost da se suočite sa svojim problemima. 

"Ozbiljnim akterima procesa ovaj put ne predstavlja trku sa vremenom, jer u konačnom,  nije toliko važno hoćemo li biti dio zajednice 2020, 2021 ili 2022, već da li ćemo dosegnuti ciljeve označene na skali kvaliteta života građana Crne Gore. Na raspolaganju su nam su evropski fondovi pomoći, koji će pokrivati dio izdataka neophodnih za ispunjavanje određenih standarda, a tu je i instrument koje su mnoge zemlje prije nas koristile tokom pregovora, a koji se odnosi na prelazna razdoblja za primjenu određenih standarda (recimo u upravljanju otpadom ili u poljoprivredi)", jasan je Radunović.  

On napominje da politička volja nosioca vlasti da se suoči sa društvenim i drugim anomalijama predstavlja problem u tranzicionim društvima, kakvo je i dalje Crna Gora.

" Kao i u svakoj kriminogenoj grupi, postoji pravilo da kada jednom zagaziš u te vode, teško iz njih možeš izaći, već toneš sve dublje i dublje. Njihovi članovi počinju da zavise jedni od drugih, što doprinosi snazi same grupe i njeno moći da se suprotstavi spoljašnjim uticajima, među kojima najjači mora biti država. Jasno je onda da je najopasniji – politički kriminal i korupcija, jer on u državi nema ograničavajući faktor, pa je za njega najopasnija autodestrukcija (čitaj „povećanje apetita članova grupe“). Kako ne bismo čekali na čin njihove autodestrukcije, ključan potez u situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora predstavlja zalaganje za jačanje pravnog poretka, državnih institucija i za puno sprovođenje zakona. Ponavljam, ta borba se ne vodi zbog briselskih zvaničnika i poziva za članstvo, već zbog nas, naše djece, budućih pokoljenja kojima moramo da ostavimo urednu državu, čist vazduh i parče zemlje i mora koje će moći da nazivaju svojom", jasan je Radunović. 

CG nije demokratsko društvo, ali će BITI!

Sagovornik Kodexa tvrdi da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i reforma pravosuđa jesu oblasti koje u najvećoj mjeri obuhvataju poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, za koja su skrininzi započeli prije formalnog otvaranja pregovora, a koja će biti zatvorena onog trenutka kada se u Briselu odluči da smo spremni za članstvo – što samo po sebi govori koliko su gorući ovi problemi u Crnoj Gori i ostalim aspirantima. 

"Određeni pomaci su vidljivi, ali to je daleko od potrebnog. Rokovi u akcionim planovima, koji su bili uslov za otvaranje pregovora, se do te mjere ne poštuju da se sa istekom prve godine u Vladi već razmišlja o revidiranju dokumenata. Svakodnevni primjeri korupcije, zloupotrebe državnih resursa, napada na novinare, pritisci na zaposlene u državnim institucijama, primjeri su koji idu u susret mišljenju da maskirani podaci koji se, kroz izvještaje šalju iz Podgorice, ne odgovaraju situaciji na terenu i da evropski partneri to više neće htjeti da prihvate.
Dakle, da li je Crna Gora demokratsko društvo – Nije! Da li će biti – hoće, jer u ljudskoj je prirodi da se nada i vjeruje. Više nego dovoljno je slobodoumnih, energičnih, pravednih i hrabrih ljudi da se suprostave aktuelnom sistemu vrijednosti, da se uključe u promjene i kroz lična djela i postupke doprinesu stvaranju atmosfere kojom odiše jedno demokratsko društvo. Promjene o kojima govorim moguće je sprovesti samo kroz legitimni i legalni izborni proces, koji i dalje pokušavamo da uspostavimo, iako je od uvođenja višestranačja prošlo gotovo 25 godina. Za neke će te promjene biti početak kraja, jer su to svojim ponašanjem i djelima zaslužili, a za druge, pak, kraj sa svijetlim početkom, jer predstavlja neko novo vrijeme – a to je vrijeme demokratije u Crnoj Gori", zaključio je predsjednik Odbora za evropske integracije.