On smatra da su poruke upućene Crnoj Gori iz Velsa očekivane i da je to, kako je kazao, politički elegantno rješenje.

"Utoliko što ne predstavlja provokaciju prema drugim silama, prije svega Rusiji, jer goruće pitanje koje je kulminiralo u krizi u Ukrajini između NATO-a i Rusije je, prije svega, problem širenja članstva NATO-a ka istoku", kazao je Radić agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru je ulazak u što kraćem roku u NATO, između samita, postao prioritet. "Utoliko što će kasnije imati više teškoća unutar nekih paketa proširenja članstva".

"I sa te strane, Crna Gora mora da uđe, uslovno rečeno, na mala vrata uz blagonaklon odnos, prije svega, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), koje su očigledno te koje mogu u NATO sa svojom pozicijom super sile promijeniti neke odnose i da se partnerstvom Crne Gore sa SAD omogući premošćavanje prepreka za ulazak u NATO i dođe do punopravnog članstva", naveo je Radić.

Prema njegovim riječima, svaka zemlja uvijek ima šta da uradi, naročito kad uđe u NATO, tek tada počinje posao.

"Crna Gora je dobila neke uslovne napomene koje su tumačene kod dijela posmatrača kao kritike, ali činjenica je da su neke zemlje postale članice NATO-a manje pripremljene nego Crna Gora, sa mnogo manje urađenog posla koji je prethodio punopravnom članstvu, i taj primjer pokazuje da, ako se donese politička odluka, snažnija je od nekih pitanja da li se dosegla planirana dinamika u reformi nekih oblasti", naveo je on.

Radić je kazao da, kad je riječ o NATO-u i integracijama Crne Gore, postoji sporno pitanje javne podrške. "Ono što jeste jako važno pitanje je javna podrška, i to je ozbiljan teret na Vladi Crne Gore da se pobrine da ostvari javnu podršku", dodao je on.

Radić je, komentarišući navode o nereformisanom sistemu bezbjednosti, kazao da je Crna Gora prošla četiri godišnja ciklusa koja su definisana u akcionim planovima koji su javni dokumenti i tu precizno piše šta se od Crne Gore očekuje da uradi, kojom dinamikom.

"Sada će Crna Gora ući u peti ciklus i nije sporno koji su zadaci i šta je dosad Crna Gora uradila kad je riječ i o reformi bezbjednosnog sistema. Ali mislim da tu riječ o prenaglašavanju nekih napomena koje dolaze sa zapada, a koje su izbjegavanje govora o Crnoj Gori kao kolateralnoj šteti, po pitanju njenog članstva, nekih važnijih globalnih bezbjednosnih tokova", rekao je Radić.

Opozicija, kako je naveo, prihvata te kritike, jer one na neki način "daju municiju" kritičarima Vladinog nastojanja da Crna Gora uđe u NATO.

"Ali, u praksi, ne vjerujem da su realni razlozi za zadržavanje Crne Gore u članstvu, barem ne uporedivi sa onim što predstavlja ukrajinska kriza ove godine i pitanje statusa drugih kandidata koji bi htjeli da budu članovi NATO-a", kazao je Radić.

Upravo na tom terenu, u komunikaciji između Vlade i opozicije, opozicija koristi sticaj okolnosti koji je ove godine pogodio globalnu bezbjednost kao efikasno sredstvo za političku borbu.

"Opozicija u Crnoj Gori ima puno pravo da to koristi, ali, ako iz pozicije posmatrača sa strane gledamo stvari, onda Crna Gora nema stvarnih prepreka u pogledu neučinjenih, neostvarenih planova reforme bezbjednosnog sistema i više toga je učinila na približavanju NATO-u kao aspirant u odnosu na neke zemlje koje su postale članovi NATO-a i već odavno su članovi i Evropske unije i Alijanse", smatra Radić.

On je ocijenio da je realno da Crna Gora do kraja naredne godine dobije poziv. „Ako postoji takva politička odluka kod ključnih zemalja zapada, onda za Crnu Goru, s obzirom na njenu poziciju na savremenoj mapi političkog svijeta, nema prepreka“.

(RTCG)