Agencija AP navodi da se, kada je Rasmusen stupio na čelo NATO, Alijansa borila protiv pobune u Avganistanu, a mnogi su predviđali da će, kao i Varšavski pakt, nekadašnji neprijatelj iz doba "hladnog rata", postati dio istorije.

Pet godina kasnije, u vrijeme kada se Rasmusenov mandat bliži kraju, SAD, Kanada i njihovi evropski saveznici ponovo su u sukobu sa Rusijom, a Zapad se suočava s prijetnjama koje su raznovrsnije nego ikada, ističe AP.
"Treba da budemo spremni da reagujemo na svaku od njih, bilo da je riječ o konvencionalnoj prijetnji našoj teritoriji ili onome što bih nazvao "hibridnim ratom" u Ukrajini - sofisticiranom ruskom mješavinom klasičnih vojnih operacija i kampanje informisanja i dezinformisanja - ili terorizmom kakav vidimo u Iraku ili sajber napadima ili raketnim napadima", rekao je 
Rasmusen u oproštajnom intervjuu američkoj agenciji, prenosi Tanjug.

"Sve je to dio današnjih bezbjednosnih prilika i NATO mora da bude spremna da zaštiti naša društva i građane od svih tih prijetnji."

Pod palicom Rasmusena (61), kojem mandat ističe 30. septembra, NATO je u Avganistanu nastavio najdužu i najobimniju vojnu operaciju u svojoj 65-godišnjoj istoriji, koja bi trebalo da bude okončana u decembru.

Bivši premijer Danske predvodio je Alijansu i u vrijeme kada je pružala vazdušnu podršku pobunjenicima u Libiji, koji su svrgli Moamera Gadafija.

Rasmusen je rekao da je jedna od najvažnijih pouka koje je izvukao iz sukoba u Libiji i haosa koji je uslijedio bila ta da međunarodna zajednica mora brže da se angažuje u svrgavanju represivnih režima kako bi povećala šanse za stabilan ishod.

On je početkom godine, posle odvajanja Krima od Ukrajine i pripajanja Rusiji, što su zapadne vlade nazvale "nevidljivom invazijom", u više navrata izražavao zgroženost i aktivno se angažovao na jačanju transatlantskog jedinstva i efikasnog vojnog odgovora.

Biće potrebno još vremena da se jasno sagledaju rezultati brojnih promjena koje je uveo Rasmusen, među kojima su "novi strateški koncept" Alijanse 2010. godine i inicijativa za "pametnu odbranu" čiji je cilj unapređenje saradnje 28 članica NATO.
Takođe, teško je predvidjeti budućnost Avganistana, gdje već 13 godina bjesni talibanska pobuna. Neki postavljaju pitanje i da li je NATO učinio dovoljno da "obeshrabri ekspanzionističke ambicije" predsjednika Rusije Vladimira Putina, navodi AP.
Rasmusen je izjavio da ne žali ni zbog čega.

"Reformisali smo Alijansu, unaprijedili strukture, tako da je, sve u svemu, pravično reći da smo tokom mog mandata na mjestu generalnog sekretara "skinula stomak i očeličila mišiće", rekao je on. "Nadam se i vjerujem da će nas se po tome sjećati godinama."