On je danas, na javnoj tribini povodom Nacrta zakona, rekao da su zakonskim rješenjima stvoreni svi preduslovi za sistemski pristup zaštiti od diskriminacije, što će omogućiti stvaranje uslova za punu primjenu principa jednakosti, prenosi MINA.

Numanović je ukazao da su Nacrtom obuhvaćene oblasti pristupačnosti objektima i površinama u javnoj upotrebi, informacijama i komunikacijama, posebno informacijama na internetu i drugim medijima, pristupačnost javnom prevozu, javnim i privatnim dobrima i uslugama, jednakost pred zakonom, državnim i drugim organima.

"Uređena je i oblast samostalnog i života u zajednici, bračnih i porodičnih odnosa, sloboda mišljenja i izražavanja, oblast privatnosti i zloupotrebe podataka vezanih za invaliditet. Posebno smo precizirali diskriminaciju u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja, profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja", kazao je on.

Numanović je rekao da je obuhvaćena i zdravstvena, kao i socijalna i dječja zaštite, a uređena je i zabrana od diskriminacije u oblasti sporta, rekreacije i aktivnosti u slobodno vrijeme.

Numanović je upozorio da nijedan zakon nije dovoljno dobar ukoliko pojedinac na koga se odnosi nije upoznat kako mu on može koristiti i ne uvidi vrste zaštite koje se pružaju.

Šef Delegacije Evropske unije, Mitja Drobnič kazao je da je taj zakon važan ne samo zbog integracija u EU, već zato što unaprjeđuje kvalitet života jednog dijela građana.

"Donošenje zakona je značajan iskorak u poboljšanju zakonskog okvira, koji bi trebalo da pomogne u uklanjanju svih prepreka, koje sprečavaju osobe sa invaliditetom da jednako učestvuju u društvenom, političkom i ekonomskom životu Crne Gore", kazao je on.

Drobnič je podsjetio da donošenje tog Zakona proističe iz Akcionog plana za poglavlje 23.

On je pohvalio kontinuirano unaprjeđenjae institucionalnog okvira, navodeći da je ključna primjena u praksi, i naglasio da su osobe sa invaliditetom ravnopravni članovi društva i moraju imati jednake šanse.

Drobnič je kazao da očekuje da će sve javne ustanove postati pristupačne, naročito škole, bolnice, ali i javni prevoz i trotoari.

"Kao što je Evropska komisija pomenula u izvještaju o napretku za prošlu godinu, finansijska podrška poslodavcima, namijenjena zapošljavanju osoba sa invaliditetom, nije dovoljno zaštićena od moguće zloupotrebe. Zato preporučujem da se uspostavi efikasan mehanizam za praćenje trošenja novca Fnda za profesionalnu rehabilitaciju", poručio je on.

Šef Misije UNICEF u Crnoj Gori Bendžamin Perks kazao je da Nacrt zakona predstavlja značajno poboljšanje u odnosnu na prethodno zakonsko rješenje i da će njegova primjena unaprijediti kvalitet života osoba sa invaliditetom.

On je rekao da je posebno zadovoljan što predloženi tekst tretira pitanja djece sa invaliditetom, jer su veće šanse da ona budu žrtve nasilja, a ukazao je i da se ne zna koliko je tačan broj takve djece u državi.

Perks je kazao da su predložena zakonska rješenja samo početak procesa promjena, i poručio da će UNICEF nastaviti da prati situaciju u toj oblasti.

Aleksandra Popović iz Udruženja paraplegičara Podgorica, pohvalila je rad Radne grupe koja je pripremala Zakon, a posebno povećanje iznosa kazni za sve učinioce diskriminacije.

"Ukazaćemo da je možda, u cilju unaprjeđenja tog propisa, propušteno da se označe svi objekti namjene u odnosu na koje se može učiniti diskriminacija na način što se neće obezbijediti pristup toj populaciji", rekla je ona.

Popović je ukazala da su, na primjer, izostavljene finasijske institucije, banke.

Ona smatra da treba sankcionisati i sve pružaoce usluga u javnom prevozu koji onemogućavajuu osobe sa invaliditetom da unesu sva pomagala, navodeći da se to najčešće dešava u aviosaobraćaju, zbog određene težine prtljaga.

(CDM)