Obalu Kaspijskog mora nekada su dijelile samo Rusija i Iran, a raspadom SSSR-a došlo je i do potrebe o novim pregovorima o korištenju mora i obale između novonastalih država.

Na sjutrašnjem Samitu učestvovaće ruski predsjednik Vladimir Putin, predsjednik Irana Hasan Rohani, predsjednik Azerbejdžana Iham Alijev, kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev i predsjednik Turkmenistana Gurbanguli Berdimuhamedov, prenosi agencija Anadolija (AA).

Kaspijsko more je bogato nalazište nafte i prirodnog gasa, a ujedno je i važan lokalitet s vojnog i geopolitičkog aspekta. To i jeste razlog što se zemlje koje izlaze na njegovu obalu još nikada nisu dogovorile o statusu te regije.

Lideri pomenutih zemalja su se uspjeli dogovoriti o saradnji na planu zaštite i očuvanja biljnog i životinjskog svijeta Kaspijskog mora, ali još uvijek nema dogovora o pitanjima poput granica na moru, kome pripadaju nalazišta nafte i gasa, ko i koliko duboko smije postavljati cjevovode za eksploataciju, kao ni o tome da li je riječ o jezeru ili moru.

- Ko šta želi na Kaspijskom moru

Rusija, Azerbejdžan i Kazahstan su postigli sporazum o podjeli teritorije na dnu mora, ali s tim se ne slažu Iran i Turkmenistan. Rusija i dalje zagovara podjelu površine mora na način da svaka od pet država dobije po 25 milja vodene površine, a da se sredina mora zajednički koristi kao neutralni prostor.

Moskva dalje ne želi ograničavanja kretanja brodova, jer bi u suprotnom Iran prestao biti njen pomorski susjed, te zagovara da se Kaspijsko more tretira kao jezero i da svi imaju pravo na polaganje cjevovoda uz saglasnost svih susjednih država. Protiv toga su Azerbejdžan, Turkmenistan i Kazahstan.

S druge strane, Iran zagovara podjelu Kaspijskog mora na pet jednakih dijelova, te se tako želi domoći novih nalazišta nafte i gasa. Iran bi u tom slučaju dobio dužu granicu na Kaspijskom moru, nego je to bilo u doba SSSR-a. Međutim, protiv ovog predloga je Azerbejdžan, koji s Iranom ima spor oko nalazišta Alev u pograničnom pojasu, a iz kojeg nikada nije započeta eksploatacija.

I nalazište gasa Kepez je spor između Azerbejdžana i Turkmenistana.

Dok Turkmenistan podržava iranski predlog podjele Kaspijskog mora na pet jednakih dielova, Azerbejdžan i Kazahstan podržavaju podjelu mora na način kako to diktiraju nacionalne kopnene granice.

Kazahstan tvrdi da je to zatvoreno more i traži od Ujedinjenih nacija da donese rezoluciju o tome. Vlasti iz Astane zagovaraju podjelu dna mora na jednake dijelove, a da se površina mora zajednički koristi.