Kako je kazala, najbolji dokaz nebrige ove vlasti je podatak da je osamdesetih godina prošlog vijeka u Staroj varoši bilo 613 objekata, dok  u 2012. godini imamo 1026 objekata. Novi objekti su izgrađeni bez smjernica službi koje se bave pitanjem zaštite, prije svega Uprave za zaštitu kulturnih dobara što dokazuje potpuni nemar ove vlasti za očuvanje kulturnog naslijeđa.
''Stara varoš sa svojim objektima predstavlja  autentičnu kulturnu vrijednost i jedinstveni primjer u okviru crnogorskog  stambenog graditeljstva, koja je zahvaljujući ovakvoj vlasti prepuštena zubu vremena, umjesto neophodnoj brizi i valorizaciji'', smatra Jasović.

''Imajući u vidu, evidentno, nezavidan status graditeljskog nasljeđa Fondacija za spomenike i lokalitete ELArt je uradila Programa revitalizacije i obnove Stare varoši.
Programom je utvrđeno da je 70 odsto od ukupnog broja objekata moguće revitalizovatii, pa su Fondacija i Društvo prijatelja Podgorice pokrenuli inicijativu za uspostavljanje zaštite Stare varoši Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
Upravi su podnijete Inicijative za uspostavljanje zaštite rodne kuće našeg istaknutog vajara Rista Stijoviaća, kuće u ulici Gojka Radonjića i kuće u ulici Petra Prlje'', naglasila je Jasović.

''Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prihvatila inicijative čime su stvoreni uslovi za utvrđivanje kulturnih vrijednosti ovih objekata. Uprava ima obavezu da donese Rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra za navedene objekte i isto dostavi vlasniku i nadležnim organima. Posebno naglašavam obavezu Uprave da Rješenje dostavi organu uprave nadležnom za poslove katastra koji je dužan izvršiti upis statusa kulturnog dobra, što je jedini uslov da  planeri, pa i vlasnici poštuju donijeto Rješenje.
Takva procedura predstavlja, u duhu ambijenta, jedinu moguću šansu zaštite koja naravno ne isključuje doprinose savremenih „kulturnih slojeva“ ako su ti doprinosi u funkcionalnom i oblikovnom skladu'', zaključila je u svom izlaganju Azra Jasović.