Naime, sirovo mlijeko treba da sadrži manje od 100.000 bakterijskih kolonija (CFU) i manje od 400.000 somatskih ćelija (Cells) u mililitru mlijeka.

„Ukoliko mlijeko sadrži veći broj, znači da higijena i zdravstveno stanje vimena nijesu dobri“, naglasila je ona za Pobjedu.

Prema njenim riječima najčešći izvori kontaminacije mlijeka su: bolesne životinje, vime i koža životinje, vazduh, ruke i odjeća muzača, prostirka, muzilice, sudovi za čuvanje mlijeka, cjedila...

Iz tog razloga, kako je rekla Bojić, veoma je bitno postupanje sa mlijekom od samog momenta muže pa do njegove prerade ili predaje otkupljivaču.

Ministrastvo će, kako je ona najavila načelnica, podršku po litru otkupljenog mlijeka više vezivati za kvalitet pa se može očekivati da za nekoliko godina podršku dobijaju samo oni proizvođači koji proizvode mlijeko najbolje klase. 

Sljedeće godine će proizvođačima mlijeka biti na raspolaganju fonodvi za nabavku opreme pa se, kaže ona, nadamo da će interesovanje biti veće.

„Zvanična statistika Laboratorije za mlijeko, pokazuje da je kvalitet mlijeka u Crnoj Gori daleko ispod evropskih standarda a zašto je to tako, ne bih komentarisao“, kazao je predsjednik Udruženja stočara Milko Živković.

Prema njegovim riječima pitanje kvaliteta mlijeka u Uniji udruženja stočara sjevera Crne Gore, i ranije je bilo prepoznato kao krajnje ozbiljna stavka, jer samo zdravo i pravilno hranjeno muzno grlo može da da svoj genetski maksimum. 

„Rezultati hemijskih analiza ukazuju da je kvalitet otkupljenog mlijeka u Crnoj Gori dobar, jer u prosjeku sadrži 3,97 odsto, masti i 3,23% odsto proteina“,  kazao je dr Slavko Mirecki iz Laboratorije za mljekarstvo.

U Crnoj Gori se, kaže on, hemijski, citološki i bakteriološki kvalitet mlijeka iz otkupa kontroliše najmanje dva puta mjesečno od svakog kooperanta.

Međutim,kako je naveo Mirecki, citološki kvalitet mlijeka iz otkupa (broj somatskih ćelija), kao i bakteriološki kvalitet (ukupan broj bakterija) nijesu na zadovoljavajućem nivou.

Direktor mljekare Lazine Milutin Đuranović osvrćući se na problem -čistoće mlijeka u Crnoj Gori, kazao je,da se plaća 20 odsto veća cijena za mlijeko ekstra kvaliteta u odnosu na mlijeko 3. klase.

„Na ovaj način se stimilišu farmeri da unaprijede svoje gradjevinske i tehničke kapacitete, da se dodatno edukuju i da ulože veći trud, kako bi proizveli što kvalitetnije mlijeko.Kvalitet sirovog mlijeka u Crnoj Gori, posmatrano sa hemijskog aspekta, je na visokom nivou. On je prije svega determinisan kvalitetom prirodnog hraniva koje se koriste na crnogorskim farmama. Kvalitet sirovog mlijeka u Crnoj Gori posmatrano sa mikrobioloskog aspekta je ispod evropskih standard“,kazao je Đuranović.

/CDM/