Kako se navodi, planinare i strane turiste često dočeka suva česma, a izvori slatke vode na 1.700 metara nadmorske visine su malo i veliko Škrčko jezero i izvor udaljen od planinarskog doma. 

U planinarskom domu nema ni struje, ali, kako se navodi, ima pacova, prenosi CDM pozivajući se na agenciju MINU.

U tekstu se kaže da dežurni čuvar, koji u divljini ostaje po sedam dana ima jedino plin, upaljač ili šibicu i da se do planinskih jezera može doći samo pješice ili helikopterom. 

Čuvar sa spoljnim svijetom komunicira mobilnim telefonom, a ukoliko mu se isprazni baterija, ostaje mu jedino kontakt sa prirodom.

CDT piše da je iznenađujuće da NP Durmitor koji je prošle godine, prema zvaničnim podacima, zaradio oko 694 hiljade eura u taj planinarski dom nije ulozio "ni jedan cent".

Prema njihovim riječima, postavlja se pitanje ko je i kako trošio zarađeni novac NP i zašto sada nije iskorišćen za stvaranje osnovnih uslova za boravak planinara i turista, "s obzirom da su potrošili oko 255 hiljada manje nego što su zaradili".

U NP Crne Gore očekuju da će se situacija promijeniti zaključivanje Ugovor o donaciji sa slovenačkim Institutom za ekološki inženjering d.o.o.

"Slovenački institut se obavezao da će izvršiti bespovratnu donaciju u iznosu od 20 hiljada eura u ime pomoći za rekonstrukciju planinarskog doma Škrka koji se nalazi u NP Durmitor“, saopšteno je iz NP.

U tom preduzeću tvrde da je jedan od njihovih prioriteta unapređenje sigurnosti i bezbjednosti posjetilaca, te s tim u vezi i poboljšanje uslova boravka u planinarskim domovima, koje je zbog njihove nepristupačnosti i udaljenosti od same Uprave parka otežano moguće kontrolisati i održavati.

Darko Stijepović iz Centra za razvoj Durmitora smatra da je za takvo stanje u Škrci kriva uprava Nacionalnog parka.

"NP Durmitor i Dom planinara u Škrci su simboli. I urnisanje Doma u Škrci je simbol sunovrata eko zaštite i simbol propasti ideje ekološke države“, kazao je Stijepović, koji smatra da dom treba obnoviti samo kao zdravo jezgro i prenoćište u slučaju velikih nepogoda.

Podaci koje su Nacionalni parkovi Crne Gore dostavili portalu pokazuju kako su prošle godine poslovali ostali NP. 

"Tako je NP Skadarsko jezero imao 115 hiljada eura veće prihode od rashoda, dok su NP Lovćen i Biogradska gora u posljednje dvije godine negativno poslovali. Lovćen je prošle godine zaradio preko 33 hiljada eura, a potrošio 162 hiljade više, dok je Biogradska gora zaradila 132 hiljade, a potrošila 232", kaže se u tekstu.

Kako se navodi, bez obzira na loše poslovanje, prosječne plate u tim nacionalnim parkovima su veće nego u Durmitoru. 

Na Durmitoru se prosječno zarađuje 361 eura, što je za 20 eura manje od prosječne plate u NP Biogradska gora i za 70 manje od zarade na Lovćenu.

"U NP Prokletije koji ima samo jednog zaposlenog (direktora) plata iznosi 521 euro. Taj park je prošle godine zaradio oko sedam i po hiljada eura, a potrošio skoro tri put više", zaključuje se u tekstu.