"Porastao je pritisak na meksičku vladu", smatra Olaf Jakob, šef odjeljenja fondacije Konrad Adenauer za Latinsku Ameriku. Nakon slučaja u Iguali, Meksiko se nalazi pod lupom svjetske javnosti. Neprekidno izvještavanje o nekoj temi iz Meksika u dužem vremenskom razdoblju – tako nešto se do sada nije dešavalo", ističe Jakob.

Meksička ambasada u Berlinu reagovala je povodom dešavanja u zemlji. Diplomata Kristobal Gonzales se odnedavno brine o ljudskim pravima. Kako bi pridobio razumijevanje njemačke javnosti, priprema doček jednog zvaničnika meksičke vlade u decembru ove godine. U razgovoru za Dojče vele, Gonzalez ne želi da otkrije o kom političaru je riječ.

U Iguali su u noći između 26. i 27. septembra nestala 43 studenta. Zvanično se još uvijek vode kao „nestali". Međutim, već je otkriveno šest masovnih grobnica sa 28 spaljenih tijela. Posle toga su, 9. oktobra, pronađene još četiri jame sa ljudskim ostacima. Do sada je uhapšeno 56 osumnjičenika, među kojima su i policajci, pripadnici gradskih snaga bezbjednosti i kriminalci iz narko miljea.

Kako bi se riješio pritužbi zbog sporih istraga, meksički predsjednik Enrike Penja Nijeto prvi put je 29. oktobra primio članove žrtava u predsjedničku rezidenciju "Los Pinjos". Nijeto im je obećao veću podršku i svakodnevne informacije o toku istrage. Čak šta više, predsjednik je izjavio kako je rasvjetljavanje zločina njegov lični politički prioritet.

Ipak, kod članova porodica žrtava i dalje prevladava sumnja. Zbog nepovjerenja u meksičke vlasti, insistirali su da u istrazi učestvuju i forenzičari iz Argentine. To je dovelo do daljeg odugovlačenja istrage. Budući da je većina pronađenih tijela u grobnicama bila spaljena, DNK analize za identifikaciju mrtvih traju duže, nego što se očekivalo.

"Nisam došao predsjednika da molim za uslugu, već kako bih podnio opravdane zahtjeve", objašnjava otac jedne žrtve nakon posjete predsjedniku pred meksičkim novinarima. "Mislio sam da je vlada efikasnija, ali ona čini samo deset dosto od onoga što sam mislio", dodao je razočarano.

Nekontrolisano nasilje

Prema tvrdnjama stručnjaka, Meksiko trenutno proživljava teško razdoblje kao Kolumbija tokom 90-tih godina prošlog vijeka. "Karteli u Meksiku nastupaju u velikoj mjeri nasilno, sa brutalnošću koja se može opisati samo kao nekontrolisano nasilje“, objašnjava Ginter Maiold, zamjenik šefa Fondacije za nauku i politiku u Berlinu, koji istražuje problem organizivanog kriminala na katedri Vilhelma i Aleksandra fon Humbolta u Meksiku.

Razlog tome su podjele u kartelima. "To fragmentisanje je značajno uvećalo broj nasilnika i zaoštrilo konkurenciju na tranzitnim rutama i kanalima za distribuciju", objašnjava Maiold.

Edgardo Buskaglia, stručnjak za privredni kriminal na Univerzitetu Kolumbija, ne želi više samo bespomoćno da posmatra šta se u Meksiku dešava. On poziva na masovne proteste."Civilno društvo mora da izađe na ulice, kao u Kolumbiji 1989. nakon ubistva predsjedničkog kandidata Luisa Karlosa Galána, koje je izveo narko kartel", kaže Buskaglia. Samo masovni protesti mogu dugoročno da dovedu do "čišćenja" meksičke države.

Uz to, Buskaglia od meksičkog parlamenta zahtijeva da donese zakone koji će otežati povezanost odgovornih političara sa kriminalnim udruženjima. Moramo kazniti primanje mita i zloupotrebu javnih sredstava, kao što se to čini u Njemačkoj, Japanu, Francuskoj i Kanadi.

Ginter Maiold je nešto suzdržaniji. "Korupcija i organizovani kriminal su ukorijenjeni u meksičke državne strukture. Ne treba očekivati iznenadnu promjenu", smatra on.

Prema njegovom mišljenju, Kolumbija i SAD već pružaju podršku Meksiku u reformama unutar policije. "Glavni problem je raspodjela", smatra Maiold. "Najviše se u obuku policije ulaže na državnom nivou i u pojedinim pokrajinama", dodaje. Međutim, prije svega je potrebna podrška lokalnoj policiji, koju organizovani kriminal najviše potkopava.

Stručnjak Edgardo Buskaglia smatra da i međunarodna zajednica ima obavezu u rješavanju ovog problema. "Moramo vršiti veći pritisak na Meksiko, kao što je to Njemačka činila 80-tih i 90-tih godina u Kolumbiji", poručuje Buskaglia. "Ne smijemo na cjedilu ostaviti meksičko društvo u toj teškoj borbi za pravdu, jer ukoliko to ne učinimo sa pokoljem će se nastaviti."