On je, danas nakon redovne godišnje misije MMF-a, saopštio da bi crnogorski nadležni organi trebalo da počnu da prave planove za nepredviđene okolnosti ukoliko bude poteškoća kada je u pitanju pristup tržištu ili se smanji rast, kako bi se moglo intervenisati na potrošnju vezano za autoput, prenosi CDM, pozivajući se na MINU.

“Crna Gora već i sada ima velike potrebe za finansiranjem. Treba refinansirati određene dugove i potrebno je takođe novo zaduživanje za dodatne aktivnosti. Projekat autoputa će povećati nivo duga", rekao je Scott na konferenciji za novinare.

Na pitanje novinara da li bi, s obzirom na to da je upoznat sa stanjem javnih finansija Crne Gore, sada potpisao projekat izgradnje autoputa, Scott je odgovorio da na svu sreću ne mora da odgovori na to pitanje.

Ministar finansija Radoje Žugić rekao je da je nesporno da će kroz projekat izgradnje dionice autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Meteševa, doći do povećanja javnog duga.

“To je upravo onaj elemenat koji je dat i u Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji ne limitira kreiranje većeg deficita ako je u pitanju doominatno razvojni projekat”, objasnio je Žugić.

Prema njegovim riječima, država povećava fiksni kapital gradnjom te dionice što, kako je ocijenio, svakako vrijedi tog novca.

"Ekonomski benefiti u odnosu na ukupna ulaganja su nesporni. Finansijska isplativnost projekta nije potpuna. Ne vidim da je to poseban teret za javne finansije, ako u budućem periodu budemo odgovorni prema javnom novcu i dobro se organizovali", kazao je Žugić dodajući da će ovo biti isplativ projekat i neće predstavljati poseban teret po održivost javnih finansija.

Predstavnici MMF-a su konstatovali i da je Crna Gora mala ekonomija i da u velikoj mjeri zavisi od spoljne potražnje i od spoljnjeg finansiranja.

Kada je u pitanju finansijski sektor, Scott je saopštio da je rast kredita slab, a kamatne stope visoke.

“Dijelimo zabrinutost Centralne banke (CBCG) da to nije dobra situacija. Tako da je dobro da prije nego odlučite šta ćete uraditi po tom pitanju, da se analiziraju uzroci”, rekao je Scott.

On je ocijenio i da Zakon o dobrovoljnom restrukturiranju tretira nekvalitetne kredite ozbiljno i na vrlo primjeren način.

Kada su u pitanju strukturne politike, Scott se osvrnuo na tržište rada, ocijenivši da je potrebno da u Crnoj Gori više ljudi radi.

“Nezaposlenost je vrlo visoka. Smanjenje stope nezaposlenosti bi dovelo do toga da se snažno pojačaju potencijalne stope rasta. To je od presudnog značaja da se obezbijedi održivost sistema socijalne zaštite i penzionog sistema”, smatra Scott.

On je rekao da tu postoje dvije važne oblasti na koje je potrebno da se stavi fokus.

Prva je, kako je objasnio, da mora da postoji veći nivo fleksibilnosti po pitanju zarada. 

"Nivo zarada koji se određuje na nacionalnom nivou može biti ograničavajući faktor za malu firmu koja tek počinje da radi. Ali te male firme koje tek počinju da rade je ono što je potrebno zemlji da bi se povećao rast i da bi bio diverzifikovan”, objasnio je Scott.

On smatra i da je potrebno smanjiti rizike kod zapošljavanja.

U MMF-u su zabrinuti da postoji određena vrsta dualnosti na tržištu rada.

"S jedne strane postoje oni ako ih možemo nazvati insajderi kojima su uvijek na raspolaganju ugovori na neodređeno vrijeme, dok s druge strane postoje oni koji su manje privilegovani kao što su mladi ljudi, dugovročno nezapsoleni ili sa manjim stepenom vještina, koji su uvijek na ugovorima na određeno koji se stalno obnavljaju iz mjeseca u mjesec", kazao je Scott.

Komentarišući mjere protivteže koje su predložili Vladi, Scott je rekao da su u MMF-u vidjeli Nacrt budžeta Crne Gore za narednu godinu i da stoje na raspolaganju da daju konkretne savjete u pogledu tih mjera, kada ti planovi postanu izvjesni.

“Bilo bi preuranjeno da pominjemo bilo kakve konkretne brojke. Bilo bi moguće da se povećaju dodatno prihodi kroz određene poreske mjere. Vidimo da je takva mjera samo kratkoročna i ono što mislimo da je potrebno su fundamentalne reforme na rashodnoj strani”, kazao je Scott.

Na pitanje da li su Vladi predlagali povećanje poreskih stopa, Scott je rekao da iz MMF-a nijesu predložili konkretne cifre.

“Mi bi prefirirali da se to uradi kroz rashodne mjere”, precizirao je Scott.

Žugić je ocijenio da Crna Gora jeste mala otvorena ekonomija koja ima pasivnu monetarnu politiku i nedovoljan broj i nedovoljnu snagu monetarnih instrumenata.

“Svjesni smo i potencijalnih rizika odnosno da imamo zabrinjavajući nivo ali i dinamiku javnog duga. Značajno smo smanjili deficit budžeta i snažno iskoračili u dijelu povećane napalte javnih prihoda”, rekao je Žugić.

On je kazao da je Vlada uradila mnogo na snaženju regulative kada je u pitanju fiskalni okvir.

“U okviru budžetske politike ključni fokus stavljamo na fiskalnoj konsolidaciji kako prihodne tako i rashodne strane, kao i na konsolidaciju nivoa javnog duga. Nama dospijevaju veliki iznosi ranije preuzetih kredita, ali troškovi finansiranja se smanjuju iz mjeseca u mjeseca”, saopštio je Žugić.

Prema njegovim riječima, fiskalnu politiku koja je pripremljena i kojom bi trebalo da se osnaži konkurentnost, ovih dana razmatraće Vlada.

“To je ta protivteža o kojoj je Scott govorio, da ćemo imati novi dug za autoput i da ćemo nastojati da osim onoga što je predlog MMF-a, a to je potencijalna izrada plana, da imamo i druge elemente ostvarenja novih prihoda koji nećemo ugroziti dinamiku ekonomskog rasta, konkurentnost ekonomije, a još manje životni standard građana”, smatra Žugić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je u prošloj godini ostvarila visoku stopu rasta od 3,3 odsto. 

“U ovoj godini imali smo dvije projekcije. Jednu optimističku i drugi scenario potencijalno nižeg rasta. Nažalost ostvaruje se ovaj drugi scenario ali iz nekoliko razloga, prije svega eksternih”, kazao je Žugić.

On je ubijeđen da će Crna Gora u narednom periodu imati značajno jaču ekonomiju i da će kroz turizam, energetiku, proizvodnju hrane i metalopreradu dati snažne podsticaje u funkciji brže i adekvatnije valorizacije resursa kojima je država bogata.

Žugić je kazao da Vlada priprema fiskalnu strategiju koja će biti odgovor na potencijalne ranjivosti.

“Mislim da ćemo donošenjem te nove politike imati održivije javne finansije i imati prostora za treći elemenat fiskalne konsolidacije, a to je konsolidacija javnog duga”, rekao je Žugić.

Guverner CBCG, Milojica Dakić, saopštio je da su predstavnike MMF-a upoznali sa tim da u Crnoj Gori postoji zdrav bankarski sistem i da konstantno u ovoj godini postoji rast aktive, depozita i kapitala.

“Likvidnost i solventnost su na visokom nivou. Ostvaren je pozitivan finansijski rezultata u bankarskom sektoru, ali kreditna aktivnost nije na zadovoljavajućem nivou. Problemi u crnogorskom bankarskom sektoru su visok nivo nekvalitetnih kredita i visok nivo kamatnih stopa”, naveo je Dakić.

Prema njegovim riječima, pitanje nekvalitetnih kredita se može riješiti kroz primjenu zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju.

“On je ušao u skupštinsku proceduru i za očekivati je da ćemo do kraja godine imati taj zakon”, rekao je Dakić.

On je ocijenio da su kamatne stope, posebno aktivne, visoke, za razliku od pasivnih koje pokazuju tendenciju smanjenja.

“U tom pravcu CBCG pokušava da traži odgovarajuća rješenja, ali da se ne ugrozi kreditna aktivnost banaka”, zaključio je Dakić.

(CDM)