Hrvatski premijer Zoran Milanović kazao je da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja nijesu njena, već pripadaju Hrvatskoj. Iz crnogorske Vlade saopšteno da država štiti svoje interese u skladu sa međunarodnim aktima i da su spremni da nastave dijalog kojim bi se došlo do prihvatljivog rješenja za obje strane.

Lukovac je ocijenio da će pokrenute aktivnosti obje vlade za istraživanja i eventualnu eksploataciju nafte i gasa, uticati da one intenziviraju pregovore u cilju konačnog rješenja razgraničenja.

»Ako se pokaže da uslova za bilateralni dogovor i sporazum nema, u šta sam uvjeren - onda treba što prije da dogovore mandat koji bi zajednički povjerile bilo Međunarodnom sudu pravde u Hagu, kako su se premijeri saglasili 2008.godine, ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu«, rekao je Lukovac Agenciji MINA, prenosi Portal Analitika.

Tada, dodao je Lukovac, ostaje da se okupe stručnjaci, pripremi sva potrebna dokumentacija i argumentacija i podnese Sudu, čija odluka će biti konačna.

On je rekao da se možda, blagovremenom i intenzivnom komunikacijom nadležnih organa dvije države i dogovorima u vezi pokretanja istraživanja nafte i gasa na moru, mogao ranije dogovoriti pristup blokovima na području Prevlake.

»Bilo bi takođe bolje da je Međudržavna radna grupa postigla dogovor ili važan napredak u traženju bilateralnim putem rješenja o konačnom razgraničenju, ili o mandatu Međunarodnog suda«, ukazao je Lukovac.

Kako je naveo, ipak je najvažnije da se odnosi dvije susjedne zemlje dobro razvijaju, «te da se čine napori da se, čak i za ovo, najsloženije pitanje koje je ostalo nakon raspada zajedničke drzave (u kojoj nikada nijesu utvrđivane administrativne granice na moru), nađe rješenje«.

Lukovac je uvjeren da Vlada Crne Gore i njeni nadležni organi u odnosu na taj aspekt međusobnih odnosa Crne Gore i Hrvatske, vode dobru politiku, kako bi se našlo najbolje rješenje razgraničenja na kopnu i moru, očuvali državni interesi Crne Gore i otvorili što širi prostori dobrosusjedske saradnje sa Hrvatskom. 

»Takođe smatram dobrom odluku Vlade Crne Gore da se za raspisani tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika, za sada, izostave blokovi na prostoru koji jos nije razgraničen, te njenu spremnost da sa nadležnim organima i Vladom Hrvatske nađe obostrano prihvatljivo rješenje«, rekao je on.

Upitan da li li je moguće govoriti o duhu dobrosusjedskih odnosa, ako se nakon želje za bilateralnim rješenjem slučaja Prevlake sve češće pominje međunarodni arbitražni sud, i ako se ima u vidu objavljivanje tendera Hrvatske za istraživanje podmorja, Lukovac je kazao da su razvijeni prijateljski odnosi ostvareni posebno u vremenu od obnove nezavisnosti Crne Gore, rezultat i ranije postignutog Sporazuma o privremenom razgranicenju za Prevlaku 2002.godine.

Na takve odnose uticalo je, kako je naveo, i dogovor dvije vlade da, ako ne budu uspjele da same dogovore konačno razgraničenje, to zajednički prepuste Međunarodnom sudu pravde u Hagu. 

Lukovac je podsjetio da se sa obje strane više puta posebno isticalo da nije registrovan nikakav problem, incident u sprovodjenju dogovorenog privremenog sporazuma.

»Opredeljenje obje vlade da pristupe istrazivanjima i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika - nafte i gasa - u Jadranskom moru, nameće potrebu da se ubrza postupak za definitivno razgraničenja na prostoru Prevlake, na kopnu i moru, kako bi se izbjegli nesporazumi, možda uštedilo vrijeme i sredstva i spriječile nepotrebne politizacije ovog pitanja koje bi mogle opteretiti međusobne odnose«, rekao je Lukovac. 

Prema njegovim riječima, kada se govori o tenderima koje raspisuju i Hrvatska i Crna Gora, moguća su dva prilaza u odsustvu definitivnog rješenja razgranicenja na prostoru Prevlake, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa.

»Jedno je ono sto je prošle nedelje donijela Vlada Crne Gore - da se to područje izostavi iz blokova za koje bi bili raspisani tenderi za istraživanje i eksploataciju - do definitivnog dogovora ili odluke Međunarodnog suda«, ukazao je on.

Druga mogućnost, naveo je, jeste da se i oni obuhvate, polazeći od svojih interesa i očekivanja, s tim da se, nakon konačne odluke, sve što je u međuvremenu urađeno, prepusti drugoj strani - kako je to nagovijestio hrvatski ministar za energetiku Ivan Vrdoljak.

»O tome će narednih dana i nedelja razgovarati predstavnici nadležnih organa dvije zemlje i dogovoriti ono što bude obostrano prihvatljivo«, rekao je Lukovac.

On je kazao da, iako bi bilo bolje da se o konačnom razgraničenju na tom prostoru dođe bez međunarodne arbitraže, smatra da to nije realno.

»Jer je i samo privremeno rješenje, posebno u Hrvatskoj, bilo dočekano na nož, kako od strane tada opozicione HDZ (dogovor je bio postignut sa SDP Vladom tadašnjeg premijera Ivice Racana), tako i od strane brojne stručne javnosti, koja se oslanjala na Međunarodnu konvenciju o pravu mora, te mišljenja Badinterove komisije o razgranicenju na kopnu novih nezavisnih država nastalih iz SFRJ«, podsjetio je Lukovac.