"Potencijalnim koncesionarima je rizično da ulažu u pravne poslove u dijelu koji je pod sporom, a ovdje se radi o površini od 1800 kvadratnih kilometara, koju Hrvatska prisvaja i to kao svoj epikontinentalni pojas što nema utemeljenja, a što je ponudila potencijalnim koncesionarima i prikazala na svojoj zvaničnoj mapi kao svoje blokove. Hrvatska je ovim aktom izašla iz okvira Protokola o Prevalaci i upala, po mom misljenju, u zonu protivpravnosti. Crna Gora, s druge strane, spori viđenje Hrvatske i smatra da joj inherentno pripada sporna površina", istakla jeJelić.

Ona je navela da je Odlukom o izmjeni Odluke o određivanju blokova za istrazivanje i proizvodnju ugljovodonika, od 30. oktobra ove godine, Vlada Crne Gore precizirala linije koje nijesu bile potpuno usklađene sa Protokolom o privremenom režimu na Prevlaci Odlukom iz 2011.godine. Kako kaže, ovim je Vlada donijela odluku koja se odnosi na praktična odnosno tehnička pitanja, kojom štiti svoje državne interese u nedostatku sporazuma sa Hrvatskom, sto je uobičajeno u ovim situacijama. Prema njenom misljenju, nakon stupanja na snagu Protokola iz 2002. godine, trebalo je zaključiti i tehničke sporazume koji bi precizirali neke aspekte Protokola, ali i otvorili prostor za zajednički nastup u istraživanju i iskorisćavanju podmorja.

"Napominjem, Odluka Vlade o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika iz 2011. godine nije bila u potpunosti usklađena sa Protokolom, a ova sada jeste. Međutim, Crna Gora nije učinila prekršaj ni prvom Odlukom, jer ona nije proizvela posljedice u praksi, odnosno Crna Gora nije raspisivala tendere za sporno područje niti je dala na rasolaganje koncesionarima blokove koji bi povlačili bilo kakvu međunarodnu odgovornost Crne Gore. S druge strane, Hrvatska je u svojim tenderima obuhvatila i područje koje je sporno. Crna Gora je od 2013. godine, efikasnije pristupila rješavanje pitanja i zaštite teritorijalnog integriteta u ovom dijelu jer, i pored toga što je privremeni Protokol poštovan u načelu i nije bilo spornih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, bilo je poteza od hrvatske strane koji su upućivali na zadiranje u vode Crne Gore, one koje su i u svim koncesionim ugovorima iz bivše SFRJ smatrane crnogorskim vodama. Novim hrvatskim tenderima se zadire i u epikontinentalni pojas, dakle podmorje koje nije predmet privremenog bilateralnog sporazuma, odnosno Protokola o Prevlaci", naglasila je Jelić.

Ona je podsjetila da razgovora o spornom pitanju izmedju dvije strane nije bilo, iako je Crna Gora pozivala na njih.

"Pošto su se Hrvati oglušili o poziv Crne Gore da povuku sporni tender, uslijedila je Odluka Vlade koja je izazvala revolt opozicije u Parlamentu Crne Gore, koja je shvatila da je Crna Gora dala Hrvatima svoj dio, ali i u Hrvatskoj koja smatra da joj Crna Gora na ovaj način želi da uzme dio teritorije i ospori jurisdikciju nad ovim morskim pojasem. Za istu odluku oprečna razmišljanja i optužbe. Odgovor je jednostavan: to je pravni akt Crne Gore kojim se, usljed nemogućnosti dogovora sa suprotnom stranom, štite crnogorski nacionalni interesi, na znanje stavlja Hrvatima, trećim licima i svim zainteresovanim stranama, šta je prihvatljivo za Crnu Goru, te se sporna površina pravno štiti", napominje Jelić.

Iako je situacija sada zategnuta i ona naglašava da i dalje vjeruje da će obje strane naći minimum zajedničkog interesa i standarda da ovo pitanje riješe dogovorom, kao i da ce biti spremne da razmotre zajednički nastup u smislu raspisivanja zajednickih tendera. 
"U suprotnom, ukoliko do dogovora ne dođe, mislim da bi ovakvo ponašanje Hrvatske, raspisivanje tendera za blokove koji se nalaze u spornom podrucju, moglo biti protumačeno kao agresivno i može biti otežavajuca okolnost za Hrvatsku u sporu koji bi rješavao Međunarodni sud pravde ili arbitražni sud. Ipak, podvlačim, da se nadam da ce doći do razgovora i dogovora između Crne Gore i Hrvatske i da će se nastaviti dobrosusjedski odnosi, kroz saradnju i eventualno zajednička istraživanja i iskoristavanje ugljovodonika, a što je u korist obje strane i što će biti olakšavajuca okolnost za pitanje razgranicenja.Konačno, Vlada Crne Gore je u svom saopštenju i pozvala na nastavak razgovora kako o eksploataciji resursa, tako i u trajnom razgraničenju uz pomoć odgovarajuće međunarodne instance", zaključila je Jelić.

(Portal Analitika)