Predstavnici svih parlamentarnih partija, osim Demokratske partije socijalista DPS, predali su u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o medijima, kojim se predviđa zabrana distribucije medija koji bi prekršio sudsku zabranu distribucije spornih sadržaja.

"Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima ne ugrožava slobodu medija ali omogućava izvršavanje sudskih odluka kojim se štite ljudska prava i slobode, što je u skladu sa članom 47 stav 2 Ustava. A sudske odluke su obavezujuće za sve, bez izuzetka“, rekla je Jasavić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, Prijedlog zakona daje ovlašćenja nadležnom sudu, da ako medij ne poštuje pravosnažnu odluku suda o zabrani programskog sadržaja, nastavljajući da distribuira zabranjeni sadržaj, zabrani distribuciju tog medija na predlog državnog tužioca.

"Državni tužilac ne može na osnovu lične procjene da traži zabranu distribucije, već isključivo po saznanju da medij nije ispoštovao ranije donijetu odluku suda. A što u konačnom utvrđuje sud svojom odlukom, pri čemu nije vezan predlogom tužioca. Radi se o nadležnostima suda i tužilaštva“, pojasnila je Jasavić.

Tim Prijedlogom zakona se, dodala je, ne ograničava sloboda izražavanja i informisanja bez koje nema demokratskog društva.

"Ali se štite Ustavom proklamovane vrijednosti našeg društva: ustavni poredak, teritorijalna cjelokupnost države, slobode i prava građana, zabrana nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti ili mržnje“, saopštila je Jasavić.

Kako je rekla, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava bilo koja vrsta ograničenja medija u skladu sa članom 10 stav 2 Evropske konvencije mora biti nužna u demokratskom društvu i srazmjerna legitimnom cilju koji se želi postići.

"U demokratskom društvu nužno je očuvanje autoriteta sudstva kroz poštovanje odluka koje sudovi donose, dok je legitimni cilj koji se želi postići poštovanje zajamčenih sloboda i prava građana koja te presude štite“, kazala je Jasavić.

Zbog toga, rekla je, eventualna zabrana medija, koji ne poštuje sudske odluke kojim se štite osnovna prava i slobode građana i temeljne vrijednosti koje Ustav garantuje, jeste srazmjerna legitimnom cilju koji se želi postići.

"Ovo tim prije što sudije koji primjenjuju zakon ukazuju na nedostatke u zakonu. Naime, trenutna zakonska ovlašćenja dovode sud u besmislen položaj, jer se njima zabranjuje objavljivanje onih sadržaja koji su već objavljeni i distribuirani“, saopštila je Jasavić.

Kako je dodala, sudovi po važećem Zakonu o medijima nemaju nikakvo ovlašćenje ukoliko mediji ne ispoštuje sudsku odluku i dalje nastave sa distribuiranjem zabranjenog programskog sadržaja.

"Na taj način, zbog neodostatka u Zakonu, obesmišljava se kompletan rad tužilaštva i sudova. Prijedlogom Zakona daju se samo djelotvorna, a ne jalova ovlašćenja sudovima i tužilastvu u zaštiti Ustavom prepoznatih vrijednosti“, navela je Jasavić.

Ona je poručila da je konstruktivna razmjena argumenata sa medijskim poslenicima o ovoj temi za parlamentarce uvijek dobrodošla.

"A svi amandmani koji mogu poboljšati tekst zakona u cilju poštovanja sudskih odluka radi zaštite ustavnih odredbi, u cilju podizanja profesionalnih standarda medija, od predlagača zakona biće ozbiljno razmotreni i rado prihvaćeni“, kazala je Jasavić.