Iako su mnogi pozdravili ovaj postupak kardinala, konzervativniji članovi zajednice se pitaju zašto je kardinal Džordž čekao toliko dugo i zašto se tek sada osmelio da objavi ove podatke.

Na spisku se nalaze samo oni sveštenici protiv kojih su pronađeni dokazi, tako da nema onih koji su bili žrtve klevete. Međutim, kada je riječ o onima o kojima postoje dokazi, o njima su objavljeni čitavi folderi: sva pisma koja su primili ili poslali, sve optužbe na njihov račun: od kojih su neke sročene decenijama nakon zločina - pošto je nekim žrtvama trebalo vremena da shvate da silovanje nije njihova krivica; a neke su stizale samo par dana nakon zločina – u slučajevima kada su besni roditelji saznali za zločin.

Neka imena, naročito žrtava, sakrivena su zbog zaštite privatnosti, a sa liste su izostavljeni i neki sveštenici, pošto su se na sudu tako nagodili.

Objavljeni dokumenti se tiču vremenskog perioda od 1966. do 2013. godine. Među dokumentima ima jezivih priča i ispovijesti sačuvanih u različitim formama: kopije službenih izvještaja otkucanih na pisaćoj mašini, beleške, pisma napisana svojeručno, cedulje...

Nadbiskupija u Čikagu je već isplatila više od 130 miliona dolara na ime odštete žrtvama sveštenika pedofila, a kardinal Džordž je u januaru već objavio oko 6.000 stranica dokumenata o pedofilima, ali ne slobodnom voljom, već je to bila obaveza koju je preuzeo nagodbom sa tužiocem Džefom Andersonom.

Sada je kardinal Džordž riješio da svojevoljno objavi ove dokumente i na taj način olakša sebi savjest. Uz objavu, kardinal je napisao „Ne možemo izmijeniti prošlost, ali se nadamo da možemo ponovo izgraditi povjerenje kroz pošten i otvoren dijalog“ i dodao da je seksualno zlostavljanje djece zločin i grijeh.

Kardinal Džordž je svojim postupkom podijelio mišljenja javnosti. Naime, dok ga neki hvale što je otvorio vrata arhiva i što se usudio da izloži ove šokantne podatke javnosti, drugi ga zbog toga kritikuju. Među onima koji osuđuju njegov postupak ima tradicionalista koji smatraju da otkrivanje ovakvih skandala smanjuje prestiž katoličke crkve, kao i samog Hrist, a koji zagovaraju stav da "prljav veš" ne treba da se iznosi u javnost.

Međutim, među onima koji kritikuju kardinala ima i žrtava. Predstavnici udruženja žrtava kardinalu Džordžu zamjeraju to što su dokumenti objavljeni tek sada i ističu kako je do njihovog objavljivanja moralo doći mnogo ranije. Kritičari kažu da bi bilo mnogo bolje da je kardinal dokumente objavio još 1997. godine, čim je stupio na dužnost, a ne tek sada kada se povlači.

(Blic)