Zakonom je propisan cenzus za manjinske partije od 0,7 odsto odnosno 0,35 odsto za partije koje predstavljaju hrvatsku nacionalnu zajednicu.

Milica Kovačević iz CDT-a je pojasnila da je tako predstavnicima hrvatskog naroda omogućeno da budu izabrani u parlament pod povlašćenim uslovima i sa posebnim izbornim pragom za koji je procijenjeno da je dostižan u odnosu na veličinu populacije.

„Problem sa ovom odredbom je što u Crnoj Gori, prema rezultatima posljednjeg popisa, živi još jedan narod sa približno istim udjelom u ukupnoj populaciji, a koji ne uživa istu privilegiju. Riječ je o Romima, koji prema posljednjem popisu čine 1,01 odsto stanovništva, dok Hrvati čine 0,97 odsto“, kazala je ona.

CDT je skupštinskoj Radnoj grupi ranije predlagao da se ta odredba proširi i na izborne liste za izbor pripadnika romskog naroda, ali je taj predlog odbijen.

I prema mišljenju Marije Vuksanović iz CEDEM-a važeći izborni propisi ne garantuju jednakopravnu mogućnost ostvarivanja prava pripadnika romske zajednice na poslanički, odnosno, odbornički mandat.

Vuksanović je podsjetila da je Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku napomenula da za pripadnike romske zajednice nije utvrđen niži izborni cenzus kao za ostale manjine.

„Stoga je neophodna politička podrška da se ovo pitanje uredi na nediskriminatoran način u odnosu na druge manjinske zajednice i time obezbijedi efikasno učešće Roma u političkom i društvenom životu Crne Gore“, rekla je Vuksanović.

Elvis Beriša iz Romske organizacije mladih "Koračajte sa nama - Phiren Amenca" smatra da bi rješavanjem ovog pitanja povećala inkluzija Roma u društvu, kao i prezentovanje njihovih političkih interesa.

“Romi sebe najbolje poznaju zato treba sami sebe da zastupaju u politici. To im trenutno nije omogućeno osim kroz mainstream partije gdje bi njihova jedina uloga bila osiguravanje romskih glasova na izborima”, smatra Beriša.

(Mina)