36 miliona žrtava modernog ropstva
Ilustracija

0,5 odsto globalnog stanovništva

36 miliona žrtava modernog ropstva

Više od 35,5 milioni ljudi širom svijeta, odnosno 0,5 odsto globalnog stanovništva, žrtve su modernih oblika ropstva, koje podrazumijevaju prisilni rad, prisilni brak, seksualnu eksploataciju, pokazuje istraživanje nevladine organizacije „Fondacija slobodno kretanja“ (Walk Free Foundation).

Samo u Evropi više od 566.000 ljudi živi u modernom ropstvu, navodi se u izvještaju koji je danas objavljen.

U apsolutnim brojkama u svijetu listu takvih zemalja predvodi Indija sa više od 14 miliona žrtava, a slijede Kina, Pakistan, Uzbekistan i Rusija.

Na tih pet zemalja otpada čak 61 odsto svih ljudi u svijetu koji su prinuđeni da žive u ropstvu.

U Mauritaniji, sa četiri odsto stanovništva, prisutan je najveći udio po broju stanovnika, a zatim slijede Uzbekistan, Haiti, Katar.

Kada je riječ o EU, najveći postotak ljudi u oblicima modernog ropstva prisutan je u Bugarskoj, Češkoj i Mađarskoj, ali i druge zemlje nisu pošteđene ovog problema.

U Austriji, prema procjenama, ima oko 1.100 ljudi koji su žrtve.

U Evropi na prvom mjestu se nalazi Turska sa procijenjenih 185.500 ljudi koji su žrtve modernog ropstva u šta spadaju prisilni rad, prisilni brak, seksualna eksploatacija.
"Svi mi polazimo od toga da je ropstvo zločin koji pripada prošlosti, ili da postoji samo u zemljama obilježene ratom ili siromaštvom. Ovaj izvještaj pokazuje da se moderno ropstvo može naći u svakoj zemlji", kazao je Endru Forest, predsjedavajući Fondacije.

Prema indeksu koji je Fondacija sačinila, moderni oblici ropstva prisutni su u svih 167 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjima.

Najmanji broj prisutan je na Islandu, u Irskoj i Luksemburgu.

U poređenju sa prošlogodišnjim izvještajem ove godine je zabilježen rast od 20 odsto.

Moderno ropstvo je veoma unosan posao jer donosi više od 32 milijardi dolara prihoda osobama koje se bave ovim krivičnim djelom.

/Tanjug/
 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.