Performans
Ilustracija

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Performans "Sve smo meta": Sat tišine za prava žena

Noseći transparente “Nasilnike u zatvor”, “Ko je sljedeća”, i mnoge druge, članice Centra za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA), organizovale su danas performans "Sve smo meta", na Trgu Republike u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, gdje su iskazale protest protiv nasilja nad ženama u Crnoj Gori.

 

Svoje nezadovoljstvo i neslaganje, aktivistkinje ANIMA-e su iskazale stojeći na Trgu Republike 60 minuta.

Ljupka Kovačević, aktivistkinja ANIMA-e, kazala je da poručuju vladi i parlamentu da "prestanu da žene stavljaju u poziciju mete".

„I na taj način da podržavaju nasilje koje se sprovodi nad braniteljkama ljudskih prava, a onda i prema svim ženama u Crnoj Gori. Ako nisu u stanju da obezbijede bezbjednost ženama u Crnoj Gori, od porodičnog, do institucionalnog, onda je vrijeme da odu. Mi druge poruke nemamo, jer je ovo vid nasilja nad ženama koji se ne može izdržati“, kazala je Kovačević.

Današnjem performansu nije prisustvovao veliki broj žena, iako je skup najavljen juče. Nekoliko prolaznika, koji su iz radoznalosti došli na Trg Republike da vide o čemu se radi, priključilo se kampanji protiv nasilja nad ženama.

Ljupka Kovačević iz ANIMA-e je kazala da zna zbog čega danas veliki broj žena nije došao da ih podrži.

„Što je veći stepen nasilja, manje je ljudi spremno da izađe na ulicu. Sve je teže biti slobodan i reći ono što misliš. Međutim, važno je kako žene žive u Crnoj Gori, a žive grozno“, istakla je Kovačević.

U današnjoj akciji učestvovale su žene iz Bijelog Polja, Nikšića, Kotora, Herceg Novog, Podgorice, Cetinja, Bara, kao i saradnice ANIME, saopštili su organizatori skupa.

Večeras će takođe u sklopu kampanje protiv nasilja nad ženama biti održana  tribina “Rodni aspekt bezbjednosti”, na kojoj će se diskutovati o aktuelnoj situaciji u kojoj se nalaze aktivistkinje ženskih ljudskih prava.

anima

Performans "Sve smo meta"

"16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je globalna, svjetska kampanja koju obilježava 1,700 organizacija u preko 100 država svijeta. Kampanja počinje 25. novembra Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i završava 10. decembra Međunarodnim danom ljudskih prava.

25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981.g. Na sastanku su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. novembar je odabran kao dan sjećanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. 
Godine 1999. Ujedinjene Nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. 

Ko su bile sestre Mirabel? 

Sestre Patria, Minerva, Maria Teresa i Dede rođene su u Dominikanskoj republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivi simbol otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokratiju i pravdu uhapšene su više puta zajedno sa svojim muževima. 25. novembra 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok ih je Rufino de la Cruz vozio u posjetu zatvorenim muževima u Puerto Platu. Sve tri sestre su zadavljene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubistvu šokirale su i razbjesnile narod. Brutalna likvidacija sestara Mirabel bio je jedan od događaja koji je doprinio zamahu pokreta protiv Trujillovog režima. 30. maja 1961. na Trujilla je izvršen atentat, a nedugo zatim dolazi i do pada njegovog režima.

Sestre Mirabel postale su simbol nacionalnog i feminističkog otpora.

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.