On je, komentarišući mogućnost Crne Gore da aktivno pregovara sa EU u odnosu na prihvatanje svih zahtjeva koji su joj upućeni, objasnio da je proces pristupanja Uniji u nauci poznat kao asimetrična međuzavisnost.

Proces pristupanja EU se teško može nazvati pregovaranjem, ocijenio je Milačić, navodeći da Brisel postavlja pravila koja države kandidati moraju usvojiti i sprovoditi i o njima se, kako je naveo, ne može pregovarati.

"Iako je u pregovaračkom procesu u teoriji riječ o ravnopravnim partnerima, u praksi to nikako nije slučaj", rekao je Milaičić agenciiji MINA, prenosi RTCG.

Prema njegovim riječima, EU malo zavisi od političkih i ekonomskih odnosa sa državom kandidatom, dok je sa državama suprotna situacija.

"Naglašavanje ravnopravnosti objašnjavam činjenicom da smo mi, Crnogorci, gotovo uvijek skloni megalomanskom načinu razmišljanja. Ono što domaćim političkim elitama ostaje da urade, a što su elite pojedinih država i radile, jeste foliranje sprovođenja reformi", ocijenio je Milačić.

Takvo stanje se, kako je objasnio, mijenja u trenutku kada država kandidat postane članica.

"Onda se pravila igre u potpunosti mijenjaju i tada možemo govoriti o partnerskom odnosu, jer ne postoje mehanizmi koji vladu jedne članice mogu natjerati da napravi određene poteze, kao što je to slučaj sa vladom države kandidata za vrijeme pristupnih pregovora", rekao Milačić.

On je, ukazujući na činjenicu da je generalno uticaj EU na crnogorsko društvo pozitivan jer se brojne reforme ne bi sprovele bez pritiska iz Brisela, kazao da ipak čitav proces takozvanog političkog uslovljavanja sadrži brojne greške.

"Što se tiče Crne Gore, dovoljno je samo spomenuti nametnuti proces izbora državnog tužioca, koji zahtijeva visok stepen političke kulture, koji naše društvo, nažalost, ne krasi", rekao je Milačić, poručujući da u crnogorskom društvu većina aktera i dalje "funkcioniše po matrici: postoje dva mišljenja, ono moje i ono pogrešno".

Još jedan pokazatelj toga je, kako je naveo Milačić, i stav EU prema civilnom društvu.

On smatra da značaj civilnog društva za demokratiju u Crnoj Gori još nije dovoljno shvaćen, iako je njegov razvoj od krucijalne važnosti za dalju konsolidaciju demokratije.

"Zbog izrazito slabe opozicije, EU je aktivno podržavala određene djelove civilnog društva, praveći od njih zamjenu za opoziciju, što je, po meni, velika greška. Na taj način se šteti demokratskim procesima, jer je svrha civilnog društva nešto sasvim drugo i ono, kao politički akter, gubi svoju vjerodostojnost i kredibilnost", ocijenio je Milačić.