Rojters prenosi da je tajvanski premijer saopštio na konferenciji za novinare da je njegovu ostavku prihvatio tajvanski predsjednik Ma Jing-Djeu.

Ranije je javljeno da su kandidati KMT za čelne pozicije Tajpeja i Tajčunga, Sin Lijen i Džejson Hu, priznali poraz na izborima. 

Centralna izborna komisija saopštila je da je Lijen na izborima za gradonačelnika Tajpeja osvojio 46.000, a njegov protivkandidat - nezavisni kandidat kog je podržala tajvanska opoziciona independentistička stranka, hirurg Ko Ven-đe, dobio 93.000 glasova, prenijela je agencija Kjodo. 

Japanska agencija prenosi da je ovo prvi put da jedan nezavisni kandidat bude izabran za gradonačelnika Tajpeja. 

KMT je izgubila i Tajčung, budući da je Hu osvojio 291.958 glasova a njegov protivkandidat Lin Čia-Lung iz opozicione Demokratske progresivne stranke (DPS) 385.274 glasova birača. 

Hu je bio gradonačelnik Tajčunga od 2001. godine. 

Rojters navodi da je pobjeda Koa na izborima za gradonačelnika smetnja za vladajući KMT uoči "predsjedničkih" izbora, koji će biti održani za manje od dvije godine. 

Britanska agencija navodi da je svaki tajvanski predsjednik bio gradonačelnik Tajpeja po uvođenju direktnih "predsjedničkih" izbora 1996. godine. 

"Čestitam Kou. Žalim što nisam pobijedio na ovim izborima", rekao je Lijen. 

Na Tajvanu su održavani najveći po broju učesnika lokalni izbori do sada, koji po oceni analitičara predstavljaju svojevrstan referendum o politici predsjednika Maa i vladajuće partije prema Kini, a mogu i da donesu novi raspored snaga uoči "predsjedničkih" izbora. 

Kritičari smatraju da je partija suviše bliska Pekingu i da njena politika čini Tajvan previše ekonomski zavisnim od matične Kine, dok drugi smatraju da su tom ostrvu potrebni dobri odnosi sa uticajnim Pekingom i najvećim trgovinskim partnerom, naveo je Bi-Bi-Si (BBC). 

Blizu 20.000 kandidata pretendovalo je na 11.130 funkcija na devet nivoa, a birali su se gradonačelnici 16 gradova, čelnici opština i odbornici lokalnih skupština. 

Otvoreno je više od 360 biračkih mjesta za 18,5 miliona registrovanih birača. 

Novinske agencije prenose da u poslednje vrijeme vladajuća stranka gubi popularnost i da ima uporište uglavnom na sjevernom dijelu Tajvana, dok najveća opoziciona Demokratska progresivna stranka (DPS) tradicionalno ima uporište na jugu. 

S obzirom na tu podjelu, nije iznenađujuće da je DPS pobijedio i na izborima u Kaosjungu i Tajnanu na jugu ostrva. 

Agencije su navele da tok izbora pažljivo prate u Pekingu, koji Tajvan sa 23 miliona stanovnika smatra dijelom kineske teritorije, budući da od političke situacije na ostrvu umnogome zavisi stabilnost veza između dvije obale Tajvanskog moreuza. 

Poslije dolaska Maa na vlast 2008. odnosi se poboljšavaju i on je inicirao program obuhvatnog ekonomskog približavanja sa maticom, uz održavanje pollitičkog status kvoa, podsjeća TAS S. 

Prije njega, na vlasti je osam godina bila radikalnija DPS, koja je promovisala ideju ustavne nezavisnosti Tajvana od Kine, podijeljenih poslije građanskog rata 1949. godine. 

Prenoseći izjavu penzionisanog profesora sociologije Kua Čung-Hvaa da "Tajvanci nisu ostvarili pogodnosti koje su očekivali od Kine a oni koji jesu su u manjini", Asošijeted pres navodi da je posle toga DPS ublažila poziciju, ali ostaje opreznija povodom odnosa sa Kinom od "nacionalista". 

Frans pres prenio je izjavu pristalice KMT-a, službenika Čin Hui-Vena iz Tajpea, da je "najvažnija stabilnost", jer "ako DPS ponovo dođe na vlast, veze sa Kinom ponovo će postati napete, što će biti loše za privredu".

(B92)