Istraživanje je sprovedeno u septembru ove godine, a njegovi rezultati su upoređeni sa podacima istraživanja iz prethodnih godina.

“Septembarsko istraživanje pokazuje da 44,3 odsto građana vjeruje Vladi Crne Gore, dok instituciji predsjednika vjeruje 50,2 odsto građana. Povjerenje u sudstvo iznosi 42,8, dok Skupštini Crne Gore vjeruje 40,2 odsto građana. Strateški cilj koji je Vlada Crne Gore postavila za svoj mandat, članstvo u NATO-u, još uvijek ne nailazi na značajniju podršku kod građana. Naime, 34,9 odsto građana Crne Gore ima povjerenje u ovaj savez, dok 48,8 odsto građana vjeruje u EU”, prenosi agencija Anadolija.

Istraživanje je pokazalo da 23 odsto građana vjeruje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi CPC.

Naime, uporedni podaci iz 2010. godine pokazuju da je za četiri godine nivo povjerenja građana u državne institucije znatno niži. 

Tako je prije četiri godine Vladu Crnu Gore podržavalo 55,2 odsto, dok je povjerenje u EU iznosilo 59,5 odsto.

Metodolog CEDEM-a Miloš Bešić kazao je da je jedan od zaključaka istraživanja da je povjerenje u društveno-političke institucije u padu.

“Ako pogledamo nivo povjerenja drugih država u državne institucije, možemo reći da je Crna Gora na srednjem nivou povjerenja kada je riječ o povjerenju u institucije. Tradicionalno, najviše povjerenja ima institucija predsjednika države, kao i SPC, i sistemi obrazovanja i zdravstva, dok je najmanje povjerenje u političke partije i Crnogorsku pravoslavnu crkvu”, istakao je Bešić.

Vjeruje da politička pripadnost često kod građana određuje kako će ocijeniti nivo povjerenja u institucije.

“Ljudi koji su glasali za partije koje su na vlasti, više vjeruju institucijama sistema, za razliku od partija koje su u opoziciji", rekao je Bešić.

On je grafički prikazao i kakav je nivo povjerenja građana Crne Gore, regije, kao i Evrope, kada je u pitanju povjerenje u društveno-političke institicije.

“U Zapadnoj Evropi taj procenat je 49 odsto. U Crnoj Gori procenat je oko 44 odsto. Što se zemalja regije tiče, povjerenje građana Kosova u društveno-političke institicije je na visokom nivou, iznosi 61 odsto. U Sloveniji je taj procenat 50 odsto, Makedoniji 47 odsto, a u Bosni i Hercegovini 40 odsto”, istakao je Bešić i napomenuo da je nivo povjerenja građana u institucije u Hrvatskoj i Srbiji 34 odsto, odnosno 32 odsto.

Istraživanje CEDEM-a obuhvatilo je i povjerenje građana u međunarodne organizacije.

“Povjerenje građana Crne Gore u ove organizacije je 40 odsto. Isti stepen povjerenja je i u BiH. S druge strane, u Srbiji je taj stepen povjerenja vrlo nizak i iznosi 25 odsto. Razlog za to je da građani Srbije ne podržavaju ulazak u NATO”, istakao je Bešić.

„Generalno je stepen povjerenja u institucije društva na višem nivou nego što je to slučaj sa međunarodnim organizacijama. U svim kategorijama institucija, poverenje u Crnoj Gori je nešto ispod evropskog prosjeka“, poručio je Bešić.

Prema njegovim riječima, oni koji glasaju partije na vlasti imaju viši stepen poverenja u institucije dok oni koji glasaju opozicione partije imaju niži stepen poverenja, prenosi MINA.

Postoje formalno-pravne prepreke da se radi u skladu sa partnerstvom Otvorenih vlada

Koordinator operativnog tima za Partnerstvo otvorenih vlada (OGP) Srđan Kusovac,koji je na tu funkciju imenovan 27. novembra, rekao je da se nalazi u čudnoj situaciji jer postoje bitne formalno-pravne prepreke da se radi u skladu sa partnerstvom Otvorenih vlada.

Crna Gora postala je članica Partnerstva otvorenih vlada u aprilu 2012. godine.

“Postoji uredba prema kojoj državni organi mogu da sarađuju sa nevladinim sektorom u najužem smislu. Kakva god ona bila, donijeta je prije čitavog projekta i moramo da se ponašamo u skladu sa njom dok ne nađemo drugi pravni mehanizam da to ispravi”, rekao je Kusovac.

On je naveo da se sa Kancelarijom za saradnju sa nevladinim organizacijama sprovela procedura izbora nevladinih organizacija u operativni tim. 

“Nije bilo dileme da tim gestom povećam broj nvo koji su tu”, kazao je Kusovac.

On je podsjetio da je dosadašnji operativni tim imao 14 ljudi, od kojih su bila četiri predstavnika nevladinih organizacija.

“U narednom timu će biti 12 ljudi a pet predstavnika NVO. 4.decembra smo morali da izmijenimo zaključke Vlade kako bismo otvorili sebi protor da što efikansije djelujemo. Istog dana je kancelarija je objavila javni poziv”, kazao je Kusovac.

Prema njegovim riječima, 12. decembra ističe rok za dostavljanje kandidatura.

On je predstavio SWOT analizu, odnosno snage, slabosti, prijetnje i šanse u predstojećem periodu.

Najveća snaga tima je, kako je naveo, u tome što je riječ o globalnoj inicijativi.

“To je ozbiljna globalna snaga, ukoliko budemo znali da je mudro iskoristimo. Snaga množe da nam bude efikasnost. Nemam namjeru da se bavim ovim poslom ako ne mogu da budem efikasan a to će se brzo pokazati”, poručio je Kusovac.

Slabost je, prema njegovim mišljenju, međusobno nepovjerenje.

“U dijelu javnog sektora postoje ljudi koji su spremni na sve ono što je politika, cilj i suština javnog sektora. Isto tako, znam da postoji i civilni sektor koji pospješuje javni da bude efikasniji i da radi u korist građana. S druge strane, siguran sam da na obje strane ima onih koji ne misle tako”, kazao je Kusovac.

On kao slabost vidi i neinformisanost građana.

“Šansa je mogućnost da se povežu ideje, ljudi, projekti i čini mi se da je partnerstvo otvorenih vlada to koje može povezati. Kao šansu vidim spremnost subjekata van civilnog i javnog sektora da pomognu”, poručio je Kusovac. 

On je rekao da prijetnja može biti ako se operativni tim bude bavio sam sobom.

“Bićemo kao BiH. Objašnjavaćemo je li tu više ovog ili onog naroda, vrijeme će prolaziti i neko drugi će prosperirati. To je najozbiljnija prijetnja, kao i nerazumijevanje na nekoj od strana”, rekao je Kusovac. 

Kako je kazao, naredni koraci su, nakon formiranja operativnog tima, sastanci do nove godine.

“Ne vidim operativni tim od toliko i toliko osoba već kao grupu ljudi, izvršilaca onoga što treba uraditi. I to treba proširiti. Treba da napravimo mogućnost, pokrenemo inicijativu, stvorimo regulativu da to bude moguće i pristupimo proširenju. To je moja vizija”, kazao je Kusovac.

On je dodao da 31. decembra ističe rok do kojeg je trebalo napraviti operativni plan.

“Nerealno je očekivati da je moguće do tada uraditi ali kraj prvog kvartala naredne godine je realan rok”, kazao je Kusovac. 

Kako je naveo, na njegovu inicijativu, operativni tim će izvještaj da podnosi Vladi.

Vuk Maraš iz MANS-a, smatra da je pristupanje Crne Gore OGP-u bio marketinški trik, bez stvarne političke volje da se obezbijede transparentnost i efikasnija borba protiv korupcije.

Savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije u Delegaciji Evrospke unije u Crnoj Gori, Barbara Rotovnik, govorila je o povezanosti pristupnog procesa sa odgovornošću i transparentnosti institucija. 

“Crna Gora se uključila u golobalnu platformu. Cilj je da vlade u i uprave budu odgovornije i budu predusretljivije prema građanima. Pristupni proces može da da element da promovišemo efikanst i otvorenost javne uprave u Crnoj Gori”, poručila je Rotovnik.

Prema njenim riječima, dobra, funkcionalna administracija treba dapruža usluge i da njeguje konkurentnost i rast.

“Uprava mora da bude odgovorna u svom radu kako ni ispunjavala potrebe građana i zajednice”, navela je Retovnik.