U Izlaganju na sastanku sa predstavnicima Unije poslodavaca Republike Francuske, premijer Đukanović je istakao da je Crna Gora danas najnaprednija ekonomija među šest zemalja Zapadnog Balkana, kojima su evropske integracije zajednički strateški cilj.

Podsjećajući kako smo donedavno bili najnerazvijenija republika bivše Jugoslavije, Đukanović je rekao da smo svjesni da nema napretka u evropskoj integraciji, niti u demokratizaciji društva, bez prevazilaženja vjekovne ekonomske zaostalosti, i dinamičnog ekonomskog napretka.

Crna Gora u vrhu evropskih privreda u tranziciji

"Zato je akcenat Vladine politike na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, u cilju privlačenja stranih investicija, i skoroj i održivoj valorizaciji naših potencijala, ekonomskom, i ukupnom rastu i razvoju", rekao je Đukanović.

Premijer je podsjetio da je u periodu od početka krize Crna Gora bila jedna od najprivlačnijih investicionih destinacija u Evropi "s prosječnim godišnjim rastom BDP-a tokom tog trogodišnjeg perioda od oko 9%".

"Crna Gora je i danas u vrhu evropskih privreda u tranziciji kada su u pitanje strane direktne investicije. Tokom posljednje decenije prosječno učešće SDI u BDP Crne Gore iznosilo je oko 18,5%. (Podsjetiću da se smatra visokim učešće od 10% SDI u BDP). Prevedeno na apsolutne iznose, u posljednjih deset godina neto priliv stranih investicija u Crnoj Gori iznosio je 5,1 milijardu eura. Ovo je impozantna cifra i za mnogo veće i razvijenije ekonomije, nego što je crnogorska, čiji je BDP nešto oko 3,2 milijarde eura. Ove investicije su došle u Crnu Goru iz preko 100 zemalja", navodi se u izlaganju premijera Đukanovića.

On je ocijenio da je ohrabrujuća i realna projekcija rasta crnogorske ekonomije koja se kreće od 2,5% u 2014., preko 3,5% u 2015., i 4 i više procenata u narednim godinama.

Porto Montengro, Porto Novi, podmorski kabal...

"Ukupna vrijednost najavljenih investicija koje treba da budu realizovane do 2016. godine iznosi oko 4 milijarde eura. Pomenuću samo neke. Konzorcijum kanadskog, britanskog i francuskog kapitala, već godinama uspješno realizuje jedan od najvećih i najatraktivnijih projekata marine za mega jahte u Evropi – Porto Montenegro. Počela je gradnja velikog turističkog rizorta na poluostrvu Luštica u vrijednosti oko milijardu eura, koju realizuje švajcarsko-egipatska kompanija ORASCOM. Azerbejdžanski SOCAR već gradi turistički kompleks Porto Novi u okviru kojeg se gradi i prvi evropski hotel One & Only. AMAN je već 8 godina prisutan u Crnoj Gori", kazao je Đukanović.

Ugovorena je, navodi premijer, realizacija projekta polaganja energetskog kabla po dnu Jadranskog mora s italijanskom kompanijom TERNA, vrijednog 800 miliona eura, što će povezati Zapadni Balkan s evropskim energetskim tržištem.

"U najskorije vrijeme počeće gradnja II bloka termoelektrane Pljevlja na sjeveru Crne Gore u vrijednosti više stotina miliona eura. U izgledu je i izgradnja nekoliko hidrocentrala. Zanimljiv je podatak da Crna Gora koristi manje od 20% svojih vodnih potencijala za proizvodnju električne energije. Ključni pokretač ekonomskog razvoja Crne Gore u narednim godinama biće razvoj poljoprivrede, proizvodnja hrane i flaširanje i izvoz pitke vode , kojom je naša zemlja izuzetno bogata", rekao je premijer.

Raste broj francuskih turista

On je rekao da je Crna Gora veoma zahvalna Francuskoj za podršku koju pruža na našem putu ka članstvu u NATO i EU. Premijera raduje činjenica da Crna Gora iz godine u godinu bilježi dvocifren porast francuskih turista.

"Već 5 godina sa prosjekom od 200.000 noćenja godišnje Francuska je na prvom mjestu kada su u pitanju turisti iz Zapadne Evrope. Ovom pozitivnom trendu pogoduje postojanje direktnih i frekventnih dvočasovnih letova između Pariza i Podgorice, te Pariza i Tivta, na crnogorskoj obali, koje održava crnogorski nacionalni prevoznik 'Montenegro Airlinesa'", rekao je Đukanović, podsjećajući da u Crnoj Gori uspješno posluje Societe Generale Montenegro banka, dio Societe Generale Grupe, koja je nastala privatizacijom Podgoričke banke 2005. godine.

On je najavio da će današnji susret s predsjednikom Fransoa Olandom iskoristiti da skrene pažnju i na tri značajna infrastrukturna projekta u oblasti saobraćaja i energetike, koji imaju i regionalnu i evropsku dimenziju - Jadransko-jonski autoput, koji bi povezivao Grčku, Albaniju, Crnu Goru, BiH, Hrvatsku i Sloveniju sa Centralnom i Zapadnom Evropom, Jadransko-jonski gasovod, kao dio TAP projekta i rekonstrukcija Željezničke pruge Bar- Beograd-Budimpešta.

(RTCG)