Apatridija ne pogađa samo pojedince, nego i države u kojima žive, a najranjiviji apatridi su djeca, kazao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič. 

On je danas, povodom, Međunarodnog dana ljudskih prava posvećenom apatridiji, rekao da najmanje 600 hiljada ljudi u Evropi nema državljanstvo. 

"Apatridija pogađa ne samo pojedince nego i zemlje u kojima žive, jer zbog apatridije ne mogu potpuno da učestvuju u društvu i tome daju doprinos državi", kazao je Drobnič u Eko zgradi Ujedinjenih nacija (UN), prenose Vijesti.

Prema njegovim riječima, to dovodi do otuđenja cijelih grupa od društva. 

"Oni koji su najviše pogođeni apatridijom u Crnoj Gori su Romi, raseljeni i interno raseljeni, što je rezultat raseljevanja stanovništva devedesetih godina", naveo je Drobnič.

 On je poručio da treba nastaviti napore za poboljšanje upisa u knjigu rođenih i olakšati naknadni ili ponovni upis u civilni registar. 

"Prioritet treba da budu postupci koji uključuju djecu", smatra Drobnič. 

Perks: Više od trećine osoba bez državljanstva su djeca

Vršilac dužnosti stalnog koordinatora Sistema UN u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, rekao je da je u svijetu više od deset miliona ljudi bez državljanstva. 

"Njima su van domašaja najuobičajnije i najosnovnije stvari kao što su pravo na ime, pohađanje škole, posao, brak, otvaranje računa u banci, putovanje ili pronalaženje stambenog prostora", naveo je on. 

Perks je kazao da su više od trećine osoba bez državljanstva u svijetu djeca. 

"Mnoga od njih rođena su bez državljanstva, provode veći dio života boreći se sa nejednakošću koju su naslijedili, i nažalost, često svoju muku prenose na buduće generacije", rekao je on. 

Perks je kazao da rješavanje problema apatridije nije finansijski skupo, objašnjavajući da je najveća prepreka nedostatak podataka. 

Konjević: Podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva

Ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, rekao je da nemanje državljanstva i ličnih dokumenata predstavlja najveću prepreku potpune socijalne integracije apatrida. 

On je podsjetio da su tri puta vršene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, kako bi se, kako je objasnio, olašao postupak dobijanja državljanstva. 

"Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva, od čega je riješena više od 31 hiljada zahtjeva, dok je 1,7 hiljada u proceduri", naveo je Konjević. 

On je kazao da se, na javni poziv osoba koje nemaju državljanstvo, a borave u Crnoj Gori, javilo 486 osoba. 

Drobnič, Perks i Konjević potpisali su danas digitalnu peticiju za okončanje apatridije u svijetu narednih deset godina.