Poglavlje kojim se regulišu socijalna politika i zapošljavanje usko je povezano sa 23. jer predviđa zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi, saopšteno je na tribini o Poglavlju 19.

"Njime se tretiraju oblasti antidiskriminacije, prava i jednakosti. Vidjećemo u narednom periodu kako ćemo ovu oblast da povežemo sa onim što su obaveze iz pravosuđa i temeljnih prava", saopštio je glavni pregovarač Aleksandar Pejović.

Drobnič je kazao da evropska pravna tekovina u obasti socijalne politike uključuje minimalne standarde u oblasti radnih prava, jednakog tretmana muškarca i žene po pitanju zapošljavanja i socijalne sigurnosti kao i u oblastima zdravlja i sigurnosti na radu, politike zapošljavanja te socijalni dijalog.

Kako je naveo,posebno obavezujuća pravila su uspostavljena u oblasti diskrimnqcije po osnovu rasne,etičke pripadnosti, religije, invaliditeta,starosne dobi i seksualne orjentacije.

U pregovarčko procesu to je obimno poglavlje koje tretitira osam oblasti, izmedju ostalih radno pravo, zdravlje i zaštita na radu.

Govoreći o socijalnom dijalogu, Drobnič je naveo da socijalni partneri izmedju država članica učestvuju u socijalnom dijalogu na evropskom nivou.

"Politika zapošljavanja između EU i država članica je izuzetno dobila na značaju u poslednjem periodu zbog ekonomskih kretanja. Kao odgovor na ta kretanja Komisija je pokrenula 2012. tzv. Paket zapošljavanja koji utvrđuje kako je politika zapošljavanja povezana sa nizom drugih politika u cilju podupiranja održivog rasta. Tim paketom se identifikuju najefikasniji načini za kreiranje novih  radnih mjesta u zemljama članicama kao i u oblasti sa potencijalno najvećim brojem radnih mjesta", kazao je Drobnič.

Kako je rekao, Evropski socijalni fond je glavni instrument EU koji pomaže ljudima pri zapošljavanju, te svake godine ovaj fond pomaže oko 15 miliona građana EU, kako zaposlenima tako i nezaposlenima, da poboljšaju vještine kako bi  pronašli posao.

Kratkoročni ciljevi fonda su prevaliženje posledice ekonomske krize dok dugoročno osim novih radnih mjesta i stvaranje strukturno inkluzivno društvo.

Drobnič je zaključio da je potrebno  usmjeriti osim odraslih i i osnovce na koristi koje donosi pristup evropskom tržištu rada nakon što  Crna Gora postane punopravni član EU