Papa  je rekao da je svijetu potrebno više njježnosti i topline, prenosi AFP.
U tradicionalnom obraćanju na Badnje veče u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, papa je upitao da li imamo hrabrosti da sa nežnošću prihvatimo teškoće i probleme nama bliskih osoba ili više volimo impersonalna rešenja koja su lišena toplote Jevanđelja.
Poglavar Rimokatoličke crkve ukazao je na "bolest ravnodušnosti prema drugima, kada svako misli samo na sebe i nema iskrenost i toplinu ljudskog odnosa", prenosi AFP.
On je pozvao "arogantne i ponosne, zatvorene prema drugima, da krenu u susret životu sa dobrotom i krotkošću".

Sveta božićna misa ponoćka, koju je predvodio don Janez Mirtek, okupila je veliki broj vjernika u crkvi Srce Isusovo u Podgorici.

Na početku bogoslužja, don Mirtek je pozvao na oproštaj. Podsjetio je da čitanje iz pisma sv. Apostola Pavla Titu počinje riječima "javio se".

"Nekada, ljudi su na razne načine činili ljudske likove Boga. A sada se desilo nešto više: On se pojavio. Pokazao se. Došao je iz nedostupne svjetlosti, gdje boravi. On je došao među nas. To je bila za drevnu crkvu velika božićna radost. Bog se pojavio. Nije On samo neka ideja. A ko je On? Ljudi prije hrišćanstva plašili su se da Bog nije dobar, nego da je okrutan i strog. Zbog toga je pravo otkrovenje radosna vijest o njegovoj dobroti i ljubavi prema ljudima. Bog je dobrota sama", kazao je u svom obraćanju don Mirtek.

Foto:AA

On je vjernicima čestitao Božić i pozvao na više ljubavi među ljudima. Osim bogosluženjaja, crkveni hor je pjevao božićne pjesme.

Božićne mise ponoćke tradicionalno se održavaju u ponoć uoči Božića. Ponoćkom službeno prestaje i post Badnjeg dana, a običaj je da kada se vjernici vrate u svoje domove, da sjede do dugo u noć, uz bogatu božićnu trpezu.

Vjernici u skopskoj katedrali Srca Isusova dočekali su jedan od najvećih katoličkih praznika Božić.

Misu je predvodio Skopski biskup i apostolski egzarh Kiro Stojanov, a prisustvali su joj i makedonski presdjednik Gjorge Ivanov i predsjednik Sobranja Trajko Veljanovski sa suprugama.

Mađarska prijestonica presvučena u božićno ruho

Katolici u mađarskoj prijestonici Budimpešti takođe na svečan način  dočekuju Božić.

Brojni domaći vjernici i turisti su i ovo Badnje veče dočekali na trgovima Vorosmarti i Szent Istvan, a upriličeni su i štandovi s tradicionalnom mađarskom kuhinjom.

Uz mise, molitve, kao i zabavni dio programa, koncerte, vjernici u bogato okićenoj Budimpešti sinoć su dočekali Božić, praznik mira i ljubavi.

Hataj: Vjernici Božić dočekali u prvoj crkvi-pećini na svijetu

Hataj na jugu Turske je poznat po tome što je dom prvoj crkvi-pećini u svijetu, a riječ je o crkvi Svetog Petra u kojoj su vjernici i večeras dočekali blagdan Božić.

Misu na Badnje veče predvodio je otac Domeniko Bertolji, koji je u propovijedi vjernicima istakao važnost sjećanja na Boga i života s Njim.

Crkva je u procesu obnove, ali vjernici su mogli dostojanstveno i svečano dočekati svoj praznik.

Vjernici u Kući Djevice Marije u Efesu molili za okončanje ratova

Brojni vjernici katoličke vjeroispovijesti Božić su dočekali u jednom od za njih najsvetijih mjesta, u Kući Djevice Marije, u mjestu Selcuklu kod Efesa, na zapadu Turske.

Okićena božićnim ukrasima, Kuća Djevice Marije sinoć je bila mala da primi sve vjernike iz Turske i ostatka svijeta, koji su se nakon mise molili i za okončanje ratova u svijetu.

Misa ponoćka najavljuje dolazak Božića, koji se, prema katoličkom kalendaru, obilježava kao dan rođenja Isusa Krista. Vjernici koji Božić obilježavaju po gregorijanskom kalendaru, obilježiće ga u jutarnjim satima na Božićnim misama širom regiona.

Božić, dan kada se vjeruje da je rođen Isus, 25. decembra, obilježavaju Rimokatolička, protestantska, i anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve, koje su prihvatile gregorijanski kalendar. 

Zajedno sa Uskrsom i Duhovima, Božić spada u tri najveća hrišćanska praznika. 

Jerusalimska patrijaršija, ruska, srpska, makedonska, gruzijska i ukrajinska crkva se drže starog, julijanskog kalendara, pa Božić obilježavaju 7. januara. 

Božićno slavlje traje nekoliko dana - kod rimokatolika, sve do praznika Sveta tri kralja, 6. januara. 

Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji, kojeg je rodila djevica Marija, bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu. 

Budući da se u Novom zavjetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. U prvo vrijeme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija. 

Božić je počeo da se slavi u Rimu, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje paganskog boga sunca, Sola. 

U Rimokatoličkoj crkvi se u noći između Badnjeg dana (24. decembra) i Božića (25. decembra) služi sveta misa koja se zove ponoćka. Centralnom proslavom na Badnje veče u crkvi Svetog Petra u Vatikanu predsjedava papa. Sjutradan, 25. decembra u podne, papa u Vatikanu sa lođe crkve Svetog Petra drži govor i daje blagoslov Urbi et orbi (gradu /Rimu/ i cijelom svijetu). 

Simboli Božića kod rimokatolika su jasle, u kojima je Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i adventni vijenac. 

Kićenje božićnog drveta je star običaj, ali nije bio raširen sve do sredine 19. vijeka, kada se širi uglavnom pod uticajem nemačke tradicije. Sada je prihvaćeno u cijelom svijetu. 

Za Božić se u crkvama postave jasle, sa scenografijom koja treba da dočara ambijent staje i skromne uslove u kojima je Hrist rođen, potiče iz 13. veka. Simbolične i stilizovane jasle u svojim domovima danas imaju i mnogi vjernici. 

Vijenac-advent je ispleten od slame i borovih grančica, ukrašen purpurnim vrpcama i ima četiri crvene svijeće, zbog četiri nedelje posta, koje se pale jedna po jedna, svake nedelje uoči Božića. 

Višenedeljni post uoči praznika primjenuju svi hrišćanski vjernici.

Kodex/Agencije