Prosječna zarada bez poreza i doprinosa 2013. godine bila je 479 eura, dok je za 11 mjeseci ove godine iznosila 476,8 eura.

Minimalna potrošačka korpa za prvih 11 mjeseci ove godine iznosila je 793,3 eura, dok je prošle godine prosječno za četvoročlanu porodicu minimalno trebalo 800,9 eura.

Dakle, za dvije godine uporedo sa smanjenjem zarada manja je i potrošačka korpa. Međutim, razlika između dvije cifre je i dalje ogromna i postavlja se pitanje kako se ta razlika zapravo može nadomjestiti.

Stopa nezaposlenosti se tokom 2014. kretala na nivou prošle godine.

U uporednom periodu prosječna penzija se smanjila. U novembru 2013. prosječna penzija bila je 276,5, dok je u istom mjesecu ove godine 273,7, što je za skoro 3 eura manje.

Kada pogledate sve navedene brojke, jasno je da je plata skoro duplo manja od potrošačke korpe. E, baš to predstvalja najveći problem crnogorske ekonomije i otvara ključno pitanje iz Pandorine kutije: Kako preživjeti?

Ekonomski analitičar Predrag Drecun  objašnjava da postoji nekoliko načina da se ta razlika nadomjesti.

- Građani se kratkoročno zadužuju kod banaka,  donacijama ljudi iz inostranstva "na ruke", "pomoć rođaka sa sela" u vidu prehrambenih proizvoda. Da nema toga, bilo bi nemoguće zatvoriti mjesec samo uz pomoć kredita. Možda bi se mjesec, dva ,  moglo "pregurati" samo uz kredit, ali više ne bi moglo - kazao je on.

Sljedeća godina neće donijeti ništa novo. Cijene neće padati, ali ni plate neće rasti. 

Drecun prognozira da neće doći do smanjenja cijena prehrambrenih proizvoda, iako je smanjena cijena goriva.

- Oni koji formiraju cijene, očekuju da će kratko trajati pojeftinjenje, a i kako bi oni ostvarili neki profit. Ne postoji regulativa u Crnoj Gori koja obavezuje prodavce da spuste cijene ukoliko gorivo pojeftini - navodi naš sagovornik.