Nesterenko je  kazao i da je promišljanje o protivmjerama na pridruživanje Crne Gore sankcijama Evropske unije suvereno pravo Rusije, pa je, kako je rekao, „ne treba provocirati“.

„Bilo koje širenje NATO-a i približavanje našim granicama ne možemo ignorisati u pogledu procjene rizika koji se javljaju po interese naše nacionalne bezbjednosti. Zar nam nakon pada Berlinskog zida nijesu pričali da neće biti širenja NATO-a na istok? Govorili su više puta na najvišem nivou. I praktično odmah je došlo do dva talasa proširenja“, rekao je Nesterenko Agenciji Mina.

 On je podsjetio na riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je nedavno na konferenciji za novinare rekao da se pojavio „u stvari virtuelni zid“, uključujući i sistem protivraketne odbrane blizu ruskih granica.

„Zato ne vidimo razloge za uključivanje u Sjevernoatlantsku alijansu sve većeg broja zemalja, jer ima dovoljno razloga da se vjeruje u to da iza toga stoji priprema za novu konfrontaciju sa Rusijom“, kazao je Nesterenko.

 On je kazao da nema sumnje da će u slučaju da pristupi NATO-u, Crna Gora biti primorana da poštuje „korporativnu disciplinu“, i da u nekom momentu može biti dovedena u situaciju da na svojoj teritoriji mora da postavi određeno naoružanje ili komponente za njega, na primjer sistem protivraketne odbrane.

„Koje će predstavljati stvarnu prijetnju interesima naše bezbjednosti. Ovu činjenicu naravno ne možemo zanemariti. Stoga zaključke o posljedicama po naše bilateralne odnose izvedite sami“, poručio je Nesterenko.

On je rekao da, nažalost, nije bilo razgovora sa najvišim crnogorskim zvaničnicima, ni na jednom nivou, na temu pridruživanja Crne Gore sankcijama Evropske unije (EU) prema Rusiji.

Nesterenko je rekao da su, na molbu Rusije, samo objasnili da, uzimajući u obzir nastojanja Crne Gore da se pridruži EU, je „takav korak apsolutno neophodan“.

„Međutim, dodali su da „i dalje vole Rusiju“. Teško da se složimo sa logikom takvog „usklađivanja“. Štaviše, predstavnik EU u Podgorici Mitja Drobnič nekoliko puta javno je dovodio u pitanje neophodnost da se Crna Gora pridruži spomenutim restriktivnim mjerama prema Rusiji. Nijesam čuo bilo koje druge komentare iz Brisela tim povodom“, kazao je Nesterenko i dodao da je crnogorsko rukovodstvo navelo te razloge.

„To nije bio izbor Rusije. A uzimajući u obzir obim rusko-crnogorske trgovine, to jednostavno začuđuje. Jer komponente za svemirske brodove i druge proizvode precizne nauke vi nama ne isporučujete“, ocijenio je Nesterenko.

On je ukazao i na ocjenu ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igora Lukšića, koji je u Briselu izjavio da „je to bilo teško i zato što znamo kako je mukotrpno biti pod sankcijama ali da je za Crnu Goru takođe vrlo jasno da se ne može biti na dvije strane, sjedeti na dvije stolice, budući da je crnogorski strategijski prioritet članstvo u EU“.

Takav pristup je, kako je dodao Nesterenko, dobio „vatrenu" podršku američke ambasadorke u Podgorici, Su Kej Braun.

Ona je, kako je kazao, u svom autorskom tekstu posebno naglasila da je „iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država impresionirana značajnom liderskom ulogom koju je Crna Gora preduzela ove godine, posebno kada su u pitanju globalna pitanja uključujući sankcije Rusiji, zaustavljanje odliva ekstremnih boraca na strana ratišta širom svijeta i partnerstvo sa drugim zemljama pri glasanju u Ujedinjenim nacijama“.

„Ipak promišljanje ruskih protivmjera jeste naše suvereno pravo pa ne treba nas provocirati“, kazao je Nesterenko.

( Izvor: RTCG )