To su Jerusalimska partijaršija, Srpska pravoslavna crkva, ruska, makedonska, gruzijska crkva i Sveta Gora.

Zajedno sa Uskrsom i Duhovima (Sveta trojica), Božić spada u tri najveća hrišćanska praznika.

Božićno slavlje u crkvama počeće danas na Badnji dan, i trajaće naredna tri dana. Dan posle Božića je spomen Sabora Bogorodice a zatim sveti arhiđakon Stefan, koji je nekim porodicama i krsna slava.

Prema Bibliji, Isus Hrist je Sin Božji, kojeg je rodila devica Marija, bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu. Budući da se u Novom zavetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs.

U prvo vrijeme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija. Božić je počeo da se slavi u Rimu 354. godine, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rođenje rimskog božanstva sunca, Sol Invictus, prenosi Beta.

Simboli Božića kod pravoslavnih vjernika su badnjak i česnica.

Božić je porodični praznik i obilježava se u kući i u crkvama. Na Badnji dan se na kućnom ognjištu pali hrastovo drvo - badnjak, koji predstavlja simbol svjetlosti i toplote koja treba da grije i zbližava ukućane.

Pod kuće se po tradiciji posipao slamom da bi se dočarao skromni ambijent staje u Vitlejemu u kojoj se, po Bibliji, rodio Hrist. Česnica, pogača u koju se stavlja novčić, mjesi se i lomi na Božić na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu  se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorodjenom Hristu, a vjeruje se da sreća čeka onog u čijem komadu bude novčić.

U pravoslavnim crkvama će se služiti povečerja i paliće se badnjaci.

Božiću u pravoslavlju prethodi četrdesetodnevni post. Ljudi se na Božić pozdravljaju sa "Hristos se rodi", a odgovor je "Vaistinu se rodi".