Rašović je, kako prenosi RTCG kazala da je prema podacima za prošlu godinu, oko 2,7 odsto građana bilo uključeno u dobrovoljno davalaštvo krvi.

Prema njenim riječima, taj procenat je ispod standarda od četiri odsto, koji propisuje Svjetska zdravstvena organizacija.

"U skladu sa podacima o potrebama za krvlju i krvnim komponentama u Crnoj Gori u prošloj godini, procjenjuje se da bi procenat od 3,5 do četiri odsto bio u potpunosti zadovoljavajući", smatra Rašović.

Ona smatra da bi promotivne aktivnosti sa ciljem edukacije mladih ljudi o dobrovoljnom davalaštvu, trebalo da dovedu do promjene stavova.

"A time i promjeni strukture davalaca, budući da u Crnoj Gori u velikoj mjeri funkcioniše porodično davanje, odnosno davanje krvi za člana porodice u slučaju potrebe", kazala je Rašović. Dodajući da je  svaki peti davalac krvi žena.

Na pitanje za kojim krvnim grupama ima najviše potrebe, Rašović je odgovorila da je najveća potreba zdravstvenog sistema Crne Gore za krvnim grupama A i O pozitivna, koje su i najrasprostranjenije među populacijom.

"Ponekad dođe do deficita Rh D negativnih krvnih grupa, ali se taj problem brzo prevazilazi radom transfuziološke službe po unaprijed ustanovljenim protokolima", pojasnila je Rašović.

Prema njenim riječima, dnevne potrebe za krvlju su različite u pojedinim djelovima Crne Gore što, kako je kazala, zavisi od nivoa zdravstvene zaštite i kompleksnosti dijagnostičkih i terapijskih usluga zdravstvenih ustanova.

"Prosječno se u Crnoj Gori dnevno pripremi oko 150 jedinica krvi, od čega više od dvije trećine za potrebe pacijenata koji se liječe u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG)", navela je Rašović.

U tu kategoriju, precizirala je, spada i specifična komponenta krvi, trombociti čiji je rok trajanja samo pet dana.

"Ova komponenta se primjenjuje samo za specifična stanja a koja se zbrinjavaju uglavnom u KCCG. Obezbjeđenje rezervi ove komponente vrši se svakodnevnom pripremom, odnosno izdvajanjem iz jedinica cijele krvi, kako bi uvijek imali na raspolaganju preparate trombocita svih krvnih grupa", rekla je Rašović.

U prošloj godini prikupljeno je 15,6 hiljada jedinica krvi. "U ovoj godini očekujemo porast za oko 1,3 hiljada do 1,5 hiljada jedinica, što je prosječan porast broja prikupljenih jedinica u proteklih nekoliko godina", rekla je Rašović.

Prema njenim riječima, situacija u periodu do 2007/8 godine, bila je mnogo lošija što se i manifestovalo stagnacijom procenta davalaštva u Crnoj Gori koji je dugo bio na nivou 2,1 odsto.

Rašović je kazala da joj nije poznato da je zbog nedostatka krvi bilo otkazivanja planiranih operacija u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Upitana da li u Crnoj Gori postoji opština koja se izdvaja po broju dobrovoljnih davalaca krvi, ona je odgovorila da su aktivnosti na promociji dobrovoljnog davalaštva krvi od opšteg društvenog interesa, zbog čega je izuzetno važno da učestvuju i lokalne samouprave.

(RTCG)