Ministarstvo, kako je rekao, u svim oblastima svog angažovanja sprovodi kontinuirane aktivnosti jer, dodao je, ljudska prava i slobode predstavljaju konstantno zalaganje koje ne prestaje, ne gubi na intenzitetu, ne može se završiti, već samo unapređivati u načinima pristupa.

"Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o zaštiti i unapređenju prava i sloboda svojih naroda. Takođe, kada se ukaže potreba za inovacijom postojećih zakona u cilju promjena u društvu i potreba istog, kao i usklađivanja sa međunarodnim zakonodavstvom, zakoni podliježu izmjenama i dopunama“, rekao je Numanović agenciji MINA.

On je kazao da Ministarstvo realizuje svoje osnovne strateške projekcije među kojima su i puna integracija manjinskih naroda u društveni život uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, i unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda.

"U institucionalnom smislu manjinski narodi imaju veoma kvalitetnu zaštitu svojih prava i jasna je opredijeljenost države Crne Gore u smjeru pružanja maksimalne zaštite prava manjinskim narodima“, smatra Numanović.

Kad je riječ o diskriminaciji i integraciji Roma, Numanović je rekao da treba imati u vidu da su do sada najčešće oni bili izloženi negativnim vidovima diskriminacije, a da je integracija često značila faktičku asimilaciju. 

"Osnovni pristup za koji se država zalaže je onaj koji im omogućava da budu naši ravnopravni sugrađani“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, domicilni Romi, gotovo svi, imaju regulisan svoj pravni status što znači jednaka prava kao i ostali građani Crne Gore.

"Sve je više romske djece u osnovnim školama koji nastavljaju školovanje u srednjim i dalje na studijama. U osnovnoškolskom i predškolskom obrazovanju ima blizu dvije hiljade djece, na fakultetima 17, od kojih je dvoje na magistarskim studijama. Podsjećam da ih je 2001. bilo 536 u osnovnom obrazovanju, a recimo 2005. svega četvoro u srednjim školama“, rekao je Numanović.

Numanović je saopštio i da je Ministarstvo posvećeno unapređenju položaja LGBT osoba u skladu sa normativnim aktima, u cilju zaštite ljudskih prava i zaštitu od diskriminacije, edukacije i promocije antidiskriminatornog ponašanja i prakse.

"Naš prevashodni zadatak je realizacija svih aktivnosti koje će doprinijeti unapređenju položaja i poštovanja ljudskih prava svih građana Crne Gore, uključujući i LGBT zajednicu, za koju moramo stvoriti uslove da uživa ravnopravni status sa svim članovima našeg društva“, rekao je on.

Numanović je saopštio da su 9,6 odsto žena u Crnoj Gori vlasnice nekretnina, a šest odsto vlasnice biznisa. 

"Do pet hiljada eura potrebno za pokretanje sopstvenog biznisa, treba poraditi na isticanju žena sa sela kao ekonomskog potencijala i treba ih podržati u proširivanju njihovog posla. Neophodno je podstaći žene da se registruju, pojednostavljivanjem procedure registracije i osnivanjem info pultova za pružanje podrške pri registraciji“, kazao je on.

Numanović je kazao da društvo prepoznaje nepovoljan ekonomski položaj, odnosno problem nezaposlenosti kao najvažniji problem.

"Kada je riječ o nasilju u porodici i opšte je mišljenje da je to sinonim za fizičko maltretiranje,odnosno batine. U tom smislu žene su prepoznate kao žrtve nasilja, mada se nažalost i djeca navode u statističkim istraživanjima kao drugi po pitanju žrtava nasilja u porodici. Tri četvrtine građana Crne Gore smatra veoma bitnim ovaj negativni fenomen“, rekao je Numanović.

On je poručio da nasilje nad ženama i nad djecom nije privatno pitanje, već kršenje ljudskih prava i kršenje psihičkog i fizičkog integriteta ličnosti.

"Ono je prepoznato kao ozbiljan društveni problem jer odrastanjem u porodici u kojoj je nasilje prisutno, djeca uče biti nasilna. Razgovor je sve neophodniji, snaga dijaloga i edukacija u smislu prepoznavanja tog negativnog društvenog fenomena u cilju njegove prevencije i suzbijanja. Da bismo bili u mogućnosti da efikasno sprovodimo zakonodavni okvir moramo upoznati javnost sa temom zaštite od nasilja“, kazao je Numanović.

On je saopštio da je prošle godine podnijeto 14 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć u Crnoj Gori, od kojih je 12 usvojeno, a dvije su u toku rješavanja.

"Područni organi za prekršaje, ali ono što je evidentno i važno da se naglasi jeste da su ovi organi tokom prošle godine od 1.129 predmeta, završili 942 ili 83,43 odsto predmeta što smatramo dobrim rezultatom. Kako bismo postigli zadovoljavajuće rezultate i potpuno jednak tretman žena i muškaraca neophodno je poštovanje pravnog okvira koji zahtijeva primjenu, praćenje, i redovnu evaluaciju, kao i kontinuiranu saradnju svih nadležnih organa uključenih u postizanje rodne ravnopravnosti“, naveo je Numanović.