Odlaganje velikih infrastrukturnih projekata koji su u Crnoj Gori planirani za 2014, jedan su od razloga da je ekonomski rast naše zemlje u prošloj godini bio upola manji od 2013. godine, navedeno je u izvještaju Svjetske banke predstavljenom danas u Podgorici.

Ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Sanja Madžarević-Šujster istakla je da je u 2014. godini u Crnoj Gori zabilježen pad industrijske proizvodnje. Napomenula je da je stepen direktnih stranih investicija i dalje na visokom nivou, ali da je potrebno da se promijeni struktura investicija.

“U 2014. godini došlo je do odlaganja velikih infrastrukturnih projekata za 2015. godinu. Tako je ekonomski rast Crne Gore u prošloj godini bio 1,5 posto, što je upola manje od rasta iz 2013. godine. Takođe, ono što je vidljivo jeste pad industrijske proizvodnje”, istakla je Madžarević-Šujster.

Kada su u pitanju direktne strane investicije u Crnoj Gori, priliv novca je na zadovoljavajućem nivou.
“Direktne strane investicije su bile veoma značajne u 2014. godini. Međutim, struktura investicija bi trebala biti drugačija. Uglavnom se investira u nekretnine i finansijski sektor, a poželjno bi bilo da investicije idu u pravcu proizvodnje”, kazala je Madžarević-Šujster.

Javni dug Crne Gore iznosi skoro 70 odsto BDP-a, što može biti razlog za zabrinutost. Ipak, iz Svjetske banke očekuju oporavak crnogorske ekonomije u 2015.godini.

“Najavljene investicije ubrzaće ekonomsku aktivnost Crne Gore”, istakla je ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru, napominjući da će jedan od zadataka u godini koja je upravo počela biti i rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita.
I kosovska ekonomija je, kao i naša, prošle godine u padu. Srpska ekonomija je u prošloj godini smanjena za dva procenta, a BiH stagnira, podaci su najnovijeg Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za ovu regiju.

Prema njihovom izvještaju, poplave u nekim zemljama dovele su do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope u 2014. godini, uz rast od samo 0,2 procenta
Samo su Albanija i Makedonija pokazale znakove održivijeg oporavka na krilima povećanja izvoza, energije i turizma.
U ovoj godini se u zemljama jugoistočne Europe u prosjeku može očekivati rast bruto domaćeg proizvoda BDP od 1,3 odsto, međutim, među njima će biti velikih razlika, isto kao i u prošloj godini.
Prema prognozama, spoljna potražnja će ostati ključni pokretač rasta, a pogodna monetarna politika u eurozoni trebala bi pomoći državama regijona u povećanju njihovog izvoza.

Prema prognozama za 2015. godinu, najveći rast BDP-a ponovo može očekivati Makedonija i on bi trebao iznositi 3,5 odsto, zatim Crna Gora sa očekivanih 3,4 odsto rasta, slijedi Albanija sa tri odsto, dok bi on u BiH trebao iznositi 1,5 odsto, a u Srbiji će ponovo biti negativan i to -0,5 odsto.

Iz Svjetske banke upozorili su i na rizike poput neizvjesnog oporavka eurozone, pojave deflacije, ali i produženog trajanja ukrajinske krize.

(Antena M)