On kaže da  su tranzicioni procesi, nakon decenija društveno-političkih i ekonomskih nestabilnosti, oslabili kapacitete svake zemlje pojedinačno u smislu konkurentnosti i spremnosti da se suoči sa globalnim izazovima.

"Stoga je prirodno da države koje dijele identične ekonomske, tržišne, kulturološke i istorijske pretpostavke, teže bliskijoj saradnji. U svakom slučaju,  taj proces u narednom periodu neminovan je, pridruživanjem država regiona Evropskoj uniji i njihovom tržištu, bez postojanja granica i drugih podjela i ograničenja.  Baš zato i jeste važno da umrežimo i uvežemo sve svoje potencijale ne bi li na velikom tržištu zemalja Evrope bili ozbiljan i konkurentan činilac", jasan je Borančić.

Naš sagovornik kaže da će se, osim toga, ta saradnja temeljiti i na zajedničkom rješavanju bezbjedonosnih problema, odnosno suzbijanju organizovanog kriminala sa kojem do sada, pojedinačno, države nijesu uspjele da se obračunaju, što će biti dodatni podsticaj za dalje reformske procese u smislu priključenja EU i NATO savezu. 

"Ono što je od posebnog značaja jeste i razvijanje međusobnog dijaloga država regiona, čiji je izostanak prije samo dvije decenije doveo do stravičnih posljedica čije rezultate trpimo i danas. Svi zajedno moramo težiti da iz takvog dijaloga proistekne politika novog doba, politika perspektive zapadnog Balkana 21. vijeka. U toj perspektivi, po uzoru na velike evropske demokratije, mi moramo ustanoviti zajednike vrijednosti, zajedničke istorijske istine i zajedničku razvojnu platformu koja će se temeljiti na prirodnim, privrednim i ekonomskim potencijalima koji su, ako budemo imali čvrstu regionalnu saradnju i pametnu strategiju održivog razvoja, neiscrpan izvor za stalni napredak životnog standarda balkanskih naroda. Stavljajući, zajedničkim dogovorm, sve aveti prošlosti tamo đe im je i mjesto, na smetlište istorije ili povjesnice, konačno moramo imati evropsku i liberalno-demokratsku perspektivu južnoslovenskih naroda", kazao je Borančić za Kodex.