Ministar pravde Duško Marković kazao je da Predlog zakona predstavlja krunu napora Ministarstva i Radne grupe, i da rad na zakonu, koji je trajao više od godinu, dovoljno govori o posvećenosti i odgovornosti svih koji su učestvovali na pripremi tog akta, prenosi RTCG.

On je rekao da je jedna od najznačajnijih novina finansijska samostalnost Ustavnog suda, što je, dodao je, u pravcu jačanja nezavisnosti tog Suda. Značajna novina su, kako je rekao, i odredbe o izuzeću sudija, uvedene u cilju jačanja principa nepristrasnosti suda.

Predviđeno je da, kada sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a Skupština ne izabere sudiju, parlament istovremeno donosi odluku o prestanku funkcije sudiji kome je istekao mandat i odluku da nastavlja da vrši funciju do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine.

"Da ne bi došli u situaciju da, zbog nemogućnosti izbora u parlamentu, nemamo Ustavni sud, što bi bilo neprihvatljivo i neodgovorno za državu u cjelini", dodao je Marković.

Poslanica Demokratske partije socijalista, Zorica Kovačević najavila je da će ta stranka podržati Predlog zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.

Ona je kazala da je osnovni motiv za donošenje novog zakona potreba za bližim regulisanjem dejstva odluka Ustavnog suda i odredbi koji uređuju postupak po ustavnoj žalbi, u skladu sa međunarodnim standardima.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radulović kazao je da u oblasti pravosuđa u Crnoj Gori nije problem u zakonima, već u načinu na koji se oni primjenjuju.

Prema njegovim riječima, Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu jeste popravljen određeni broj normi, ali se time, kako je naveo, u Crnoj Gori stalno stvara privid kako nešto ne funkcioniše jer zakon nije dovoljno dobar.

„Donošenjem novih zakona traži se alibi za nepostojanje mjerljivih rezultata u reformama i jačanju vladavine prava“, kazao je Radulović.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, najavila je amandmane te stranke na Predlog zakona navodeći da će se bazirati na finansijsku nezavisnost Ustavnog suda

Ona je, govoreći o ustavnoj žalbi koju građani treba da koriste zbog povrede ljudskih prava i sloboda, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava, podsjetila da ona nije ocijenjena kao djelotvorno pravno sredstvo u Crnoj Gori.

„Ono što je trebalo da doprinese ovom Predlogu je da stvorimo uslove sudijama Ustavnog suda da načinom na koji će raditi ubuduće od ustavne žalbe naprave djelotvorno pravno sredstvo kako bi se procesi što više završavali u Crnoj Gori a da što manje idu u Strazbur“, poručila je Jonica.

Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, najavio je da će ta stranka podržati Predlpog zakona i kazao da će pokušati da amandmanima Akcije za ljudska prava poboljšaju taj akt.

On smatra da su ti amandmani suštinski neophodni da bi Ustavni sud postao djelotvorniji, efikasniji i transparentniji.

„Oni se odnose na to da treba da se pojača obaveza saradnje sa Ustavnim sudom davanjem ovlašćenja sudu da naloži oduzimanje dokumentacije u slučaju kada se izbjegava obaveza da mu se ona preda, i propisivanjem prekršaja za propuštanje saradnje sa sudom“, kazao je Popović.

Nezavisni poslanik Neven Gošović poručio je da Ustavni sud mora biti u potpunosti nezavistan od političke moći da bi ostvario svoju mogućnost kontrole.

On je kazao na značaj ustavne žalbe kojom bi Ustavni sud trebalo da zamijeni funkciju Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava i sloboda.

Primjena ustavne žalbe, kako je naveo, u Crnoj Gori do sada nije ostvarena, jer „ustavna žalba u Crnoj Gori ne predstavlja djelotvorno pravno sredstvo“.

Prema riječima Gošovića, za funkcionisanje Ustavnog suda neophodna je i njegova finansijska nezavisnost koja se ne ostvaruje tako što on slobodno raspolaže novcem koji mu je opredijeljen već tako što učestvuje u proceduri određivanja budžeta tog organa.

Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije najavila je da će ta stranka podržati predložene izmjene, uz amandmansko djelovanje na član 26.

Ona je poručila da predložene norme ne doživljava kao kozmetičke izmjene, već kao konkretna zakonska rješenja. Vuksanović je kazala da su vodili računa da se produži rok za podnošenje ustavne žalbe, i da je usaglašeno da to bude 60 dana.

Kako je rekla, uveden je i rok od 18 mjeseci za okončanje postupka.

Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore rekla je da treba razmisliti o tome da bi kriterijumi za izbor kandidata za Ustavni sud trebalo da budu drugačije postavljeni.

Ona je najavila da će pitanje rokova biti predmet amandmana te partije, navodeći da smatra da bi rok od 18 mjeseci za okončanje postupka trebalo da bude godina.

Jasavić je poručila da od pitanja obuhvaćenih Predlogom zakona zavisi put pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i NATO savezu.