Izvor u Vladi naveo je i da je odbijena mogućnost uvođenja takozvanih “zlatnih viza”, programa koji bi omogućavao da kupovinom jedne ili više nekretnina u vrijednosti iznad tačno utvrđene granice strani državljanin dobija boravišnu dozvolu u našoj zemlji, čime stiče i pravo da kao nastanjeni u njoj putuje širom Šengen zone bez vize.
Uslovi i procedura vezani za dobijanje ekonomskog državljanstva u Crnoj Gori tek treba da budu utvrđeni, a riječ je o povoljnosti za koju je planirano da omogući boravak investitorima, da bi se spriječili administrativne prepreke poput isteka radnih dozvola, usljed čega su do sada bili primoravani da napuste zemlju.
Ponuda crnogorskog tržišta nekretnina u medijskim člancima namijenjenim čitalačkoj publici Istočne Evrope, brošurama i reklamnom materijalu prošle godine promovisana je uz najavu da bi naša zemlja ubrzo mogla uvesti “zlatne vize” stranim državljanima koji u ovaj sektor ulože veći iznos novca.
Programi olakšica za prijem u državljanstvo stranih investitora, poput programa ekonomskog državljanstva i boravišnih dozvola postoje u mnogim društvima, poput Sjedinjenih Američkih Država, Španije i Velike Britanije, u kojima ne postoje ograničenja na mogućnost dodjeljivanja drugog državljanstva, ukoliko se u tome prepozna značajan državni interes i doprinos sveukupnom razvoju društva.
Uvođenje novih trendova
Ekonomska kriza i otežana finansijska situacija u Evropi pokrenule su novi trend uvođenja ovih programa. Mnoge zemlje, kako članice Evropske unije, tako i zemlje u procesu integracija, pokušavaju na ovaj način da smanje javni dug i privuku strane investicije kroz programe stalnog prebivališta ili odobravanja državljanstva kako bi, uz dodatne olakšice, privukle prijeko potreban kapital i vratile državnu privredu u ravnotežu.
Ključna karakteristika svakog od ovih programa je činjenica da odražavaju dvostruke, ali uzajamno neraskidive interese, odnosno da države u odnosu na potrebe društva i interesovanja ciljne grupe programa investitora. Tako se, u nekim slučajevima programi fokusiraju na ulaganje u državne obveznice (Mađarska), u drugim na kupovinu nekretnina (Španija), donaciju različitim fondovima (Austrija, Malta), akcionarska ili društva sa ograničenom odgovornošću (Letonija)ili investicija u određenu granu privrede (Sv. Kits i Nevis).
Bankar.me
Komentari