Izvršni direktor Ozon-a, Aleksandar Perović, kazao je da u ukupnom zagađenju životne sredine medicinski otpad ne zauzima veliki dio, ali je, kako je naveo, potencijalno najopasnija vrsta otpada, zbog visokog stepena rizika od razvoja infekcija i zaraza, prenosi RTCG.

Prema njegovim riječima, Ozon je, tokom terenskih aktivnosti mapiranja divljih deponija širom Crne Gore primjetio da je gotovo svuda bio prisutan medicinski otpad, pa i na neuređenim gradskim smetlištima koje koriste lokalne uprave.

„To je zaista zabrinjavajuće ako znamo da je Zakon o upravljanju otpadom zabranio miješanje različitih vrsta otpada kao i odlaganje neobrađenog medicinskog otpada na deponijama“, rekao je Perović agenciji MINA.

On je kazao da je tokom terenskog snimanja neuređenog gradskog smetlišta u opštini Šavnik, Ozon identifikovao medicinski otpad na toj, kako je naveo, neuređenoj i neobezbjeđenoj lokaciji, što je kasnije potvrdila i ekološka inspekcija.

„Podsjetićemo da smo ranije prijavljivali takve pojave na Vasovim vodama u Beranama, gradskoj deponiji Sućeska u Andrijevici“, naveo je Perović.

On je poručio da je, ne ulazeći u to da li je riječ o sterilisanom, komunalnom ili opasnom medicinskom otpadu, jasno da se on ne bi smio miješati sa komunalnim otpadom, jer, kako je objasnio, tako cijela količina postaje opasan otpad, čime se i štetna dejstva na životnu sredinu i zdravlje ljudi značajno povećavaju.

„Nacionalni strategijom o upravljanju medicinskim otpadom bile su predviđena i nekolika postrojenja za obradu medicinskog otpada, ali sem informacije da je u Beranama jedno pušteno u rad početkom 2013. godine, nemamo nikakvih izvještaja ni o primjeni tog strateškog dokumenta niti o bilo kom segmentu poslovanja pomenutog postrojenja“, kazao je Perović.

On je podsjetio da se, prema podacima iz Nacionalne strategije o upravljanju medicinskim otpadom iz 2008 godine, u Crnoj Gorise na godišnjem nivou generiše oko 2.331,4 tona, od čega je 1.708,4 tona – 75 odsto komunalni medicinski otpad, a 623 tona – 25 odsto opasni medicinski otpad.

„Najveći proizvođač je Klinički centar Centar Crne Gore koji proizvodi oko 722 tone na godišnjem nivou od čega 182 tone opasnog medicinskog otpada“, precizirao je Perović.

Na pitanje kako ocijenjuje postupanje nadležnih institucija u rješavanju problema medicinskog otpada, on smatra da cijeli sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori, pa i medicinskim, nije postavljen na pravilan način.

»Kao što godinama ponavljamo potrebno je preispitati sve što je do sada rađeno i svakako realno sagledati sve kako bi se mogle izvući pouke i uticati da se unaprijedi stanje«, kazao je Perović.

On smatra da je potrebno na ozbiljan i realan način sagledati postojeće stanje, utvrditi nedostatke i primjeniti ono što je praksa u zemljama koje su uredile sistem upravljanja otpadom.