„ Klimatske promjene će takodje indirektno uticati na biodiverzitet, vodne resurse i promjene životne sredine.  Ovi trendovi će stvoriti rizike, ali i prilike za biznise, uključujući i u turističkomsektoru,koji je posebno značajan za Crnu Goru“, kazao je Šimomura.

Ipak, kako je naveo, ovi rizici od klimatskih promjena mogu se svesti na minimum ranim ulaganjima i neposrednim aktivnostima na smanjenju zagađenja koje je uzrok globalnog zagrijavanja.

„Što duže budemo čekali, više će nas koštati. Klimatske promjene su naša kolektivna odgovornost koja daleko nadilazi mandate samo jedne vlade i samo jedne države. Zato se njome moraju baviti ne samo sve države svijeta na multilateralnom nivou, već i svi mi kao pojedinci. Hitan odgovor na klimatske promjene tebalo bi da bude naš prvi prioritet“, istakao je stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori.

 Stoga je prilično važna priprema Nacionalnih izvještaja o klimatskim promjenama država potpisnica Konvencije o klimatskim promjenama, jer kroz to, kako je rekao Šimomura, one bilježe trenutno stanje u pogledu emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) u najvažnijim sektorima i predlažu mjere za ublažavanje i prilagođavanje.

Izvještaja je izrađen zahvaljujući finansijskoj podršci Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Sam proces izrade Izvještaja doprinio je jačanju kapaciteta crnogorskih institucija u ispunjavanju međunarodnih obaveza.
Šimomura je istakao da je „napredak  vidljiv i na planu procesa odlučivanja ne samo u sektoru životne sredine, već i u drugim relevantnim sektorima kao što su energija, saobraćaj, industrija, turizam, poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo i upravljanje otpadom“.
Dodao je da to pokazuje da je na nacionalnom nivou stvoren efikasniji međusektorski pristup u oblasti klimatskih promjena. 
 

Ovaj Izvještaj je posebno značajan jer je dio tekućih priprema Strategije Crne Gore u oblasti klimatskih promjena do 2030. godine, što je jedan od glavnih strateških dokumenatakoji se priprema u ovom kontekstu i koji će definisati ključni tok aktivnosti u skladu sa standardima Evropske unije.

 Izvještaj takođe čini važan dio priprema za uspješno učešće Crne Gore na sastanku COP 21 (Konferencija potpisnica Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama), koji će se održti u Parizu kasnije ove godine.

Ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović, kazao je danas da Izvještaj potvrđuje da su proizvodnja električne energije, potrošnja energenata u industrij i saobraćaju glavni izvor emisije gasova sa efektom staklene bašte u Crnoj Gori.

“Drugi dominantan doprinos ukupnom emisijama gasova sa efektom staklene bašte daje sektor industrije, odnosno dominatna je emisija sintetičkih gasova s efektom staklene bašte u proizvodnim procesima u industriji aluminijuma”, rekao je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, rezultati ukazuju na blago zahlađenje tokom dekade od 1971. godine do 1980. godine, koje se podudara sa globalnim zahlađenjem.

“Promjene ka toplijoj klimi od 1990. godine naročito su izražene u planinskom regionu. Dekada od 2001. godine do 2010. godine je najtoplija dekada od početka mjerenja”, kazao je Gvozdenović.

Kako je naveo, najveće promjene su u sjevernom planinskom regionu za plus četiri stepena Celzijusa i u regionu primorija za plus 1.3 Celzijusa od 2001. godine do 2010. godine.

“Konstatovaćemo da su to značajne promjene za kratak vremenski period”, dodao je Gvozdenović.

On je kazao da je, kada su u pitanju promjene režima padavina koje su karakteristične, dekada od 2001. godine do 2010. godine rekordna po srednjoj godišnjoj količini padavina nakon neprekidnog desetogodišnjeg deficita.

“2010. godina je rekordna po godišnjoj količini padavina u planinskom regionu i zetsko-bjelopavlićkom regionu”, precizirao je Gvozdenović.

Govoreći o ekstremnim događajima, on je rekao da je Crna Gora ranjiva na toplotne talase, suše i šumske požare i jake kiše koje dovode do poplava. “Toplotni talasi su sve češća pojava, a njihova dužina pokazuje veliku varijabilnost od godine do godinu”.

“Dugoročnije posmatrano, postoji trend uzastopnog porasta trajanja toplotnih talasa”, naveo je Gvozdenović.

“Za region jugoistiočne Evrope, kojem pripada i Crna Gora, očekuju se toplije zime sa opsegom temperature od 0.5 do tri stepena Celzijusa do kraja 21 vijeka, pri čemu se promjena od 1,5 stepeni očekuje u sljedećih 20 godina”, rekao je Gvozdenović

Jelena Janjušević menadžerka Centra za održivi razvoj  je podsjetila na temperaturne promjene i sve učestalije ekstremne vremenske događaje, poput suša i toplotnih udara, kao i poplava kako na globalnom nivou tako i kod nas u Crnoj Gori.

Ona je pozivajući se na analize relevantnih domaćih stručnjaka,kazala da se i u budućnosti očekuje snažan uticaj klimatskih promjena koje će se manifestovati kroz duga vrela i suva ljeta i kraće, blage zime.

Evidentni trendovi klimatskih promjena, imaju očigledan negativan uticaj na sve sisteme značajne za naš život na zemlji.

“Klimatski modeli predviđaju da će,ukoliko emisije gasova staklene bašte nastave da se povećavaju istom bzinom, klima biti toplija za oko 2 C u odnosu na predindustrijski nivo (što je globalno usvojena sigurnosna granica povećanja prosječne globalne temperature na površini planete).

Crna Gore ima mnogo sektora koji su pod direktnim uticajem klime i veoma su podložni klimatskim promjenama, kao što su turizam, poljoprivreda, vodoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, ekologija, da ne spominjemo naše zdravlje”, kazala je Janjušević.

Kao menadžeru Centra za održivi razvoj, zadovoljstvo mi je da istaknem da su sva naša saznanja o klimatskoj varijabilnosti, količini emisija gasova staklene baste po sektorima, kao i očekivanim učincima i scenarijima klimatskih promjena u Crno Gori -  sadrzana u ovom Izvještaju, na kojem je radio mnogobrojni tim eminentnih stručnjaka iz Crne Gore ali i iz regiona, pod koordinacijom Centra za održivi razvoj u saradnji sa MORT.

Janjušević je najavila da će Centar za održivi razvoj  nastojati da pokrene nacionalnu debatu o očekivanim uticajima klimatskih promjena po Crnu Goru.

“Mi koji smo radili na ovom Izvještaju, od crnogorske javnosti očekujemo snažnu želju da pomogne u smanjenju emisija štetnih gasova, te da doprinese boljoj klimatskoj budućnosti svih nas, a kroz promociju i primjenu obnovljivih izvora energije, kroz podsticanje energetske efikasnosti i stimulisanje održivog razvoja” poručila je ona.