"Neadekvatno istraženi i procesuirani slučajevi nasilja nad novinarima i imovinu medija u Crnoj Gori ostaju sastavni dijelovi svih relevantnih međunarodnih izvještaja, nasilje u porodici odnosno dominantno nasilje nad ženama i djecom i dalje bilježi visoku stopu, dok se dramatično povećava vršnjačko nasilje u školama, zatim nasilje u centrima za isvršenje krivičnih sankcija i oni oblici nasilja koji dovode u direktnu opasnost građane i građanke na ulicama crnogorskih gradova, što direktno urušava kredibilitet policije, tužilaštva i sudstva. Dodatno, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ostaje nevidljiv u crnogorskom društvu čime se obesmišljava njegova uloga na jednog od ključnih nacionalnih mehanizama zaštite ljudskih prava i sloboda",  navodi se u saopštenju saradnice na programima CGO-a Tamare Milaš.

Kazala je da kultura nekažnjivosti ima svoje korijene u Crnoj Gori i kroz odnos prema ratnim zločinima u kojem dijelu crnogorske institucije još uvijek nijesu pokazale spremnost efektivnog suočavanja sa tim zločinima.

"CGO poziva sve nadležne institucije da naprave ozbiljnu analizu dosadašnjih rezultata u primjeni zakona i drugih strateških dokumenata koji uređuju oblast borbe protiv nasilja i procesuiranja nasilnika, kao i mehanizama obezbijeđenja pravde i podrške žrtvama. Država mora posvećenije raditi na stvaranju uslova za uspostavljanje održivih mehanizama podrške žrtvama svih oblika nasilja i njihove pune resocijalizacije, kako bi doprinijela razvoju duha tolerancije i nenasilja", saopštila je Milaš.

Naglasila je da svi slučajevi procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori, koji su otvoreni ili okončani, rezultat su pritiska međunarodne i regionalne zainteresovane javnosti i civilnog sektora, a ne proaktivnosti crnogorskih nadležnih institucija.

"Upravo zato se u posljednja dva izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU apostrofira i dalji napredak u oblasti procesuiranja ratnih zločina", kazala je Milaš.

Kako se navodi u njenom saopštenju, Međunarodni dan žrtava nasilja, 22. februar, još je jedno podsjećanje neophodnosti odlučne akcije nadležnih državnih organa da preuzmu odgovornost za kršenje ljudskih prava i obezbijede pravdu za sve žrtve.

"CGO će nastaviti da sprovodi aktivnosti sa ciljem uspostavljanja kulture ljudskih prava. Ali, da bi napori civilnog sektora imali puni efekat, državni organi moraju dosljedno, odgovorno i profesionalno sprovoditi postojeći zakonodavni okvir i proaktivno voditi politiku zaštite žrtava", poručila je Milaš.

Takođe, podsjetila je da je obilježavanje Dana žrtava nasilja pokrenula Nacionalna asocijacija službi za pomoć žrtvama u Švedskoj 1989. u toj zemlji, s ciljem da se posljedice koje žrtve kriminaliteta trpe učine vidljivim široj javnosti i da se društvo podstakne da efikasnije i potpunije zaštiti prava žrtava. Evropski forum službi za pomoć žrtvama donio je 2001. odluku da se 22. februar proglasi za Međunarodni dan žrtava.