Ni jedan predsjednik SAD-a nije bio mirnodopski predsjednik, svaki od 44 dosadašnja predsjednika barem je dio svoje vladavine proveo kao ratni predsjednik.

Od 1776. do danas nije prošla niti jedna cijela dekada da Amerika nije bila u ratu. Najduže što je SAD bila u miru bile su izolacijske godine između 1935. i 1940.

Ova činjenica možda i objašnjava zašto je SAD kontinuirano država s najvećim vojnim proračunom na svijetu. Godišnje potroši čak 1.747 milijardi dolara na svoje vojne snage.

SAD je ratovala za nezavisnost protiv Velike Britanije i protiv lokalnih domorodaca. Potom sa Francuskom i Španijom, pa s Berberima. Ratovala je i sa piratima na Antilima, sve u prvih 50 godina postojanja, prenosi Jutarnji list.

Potom je uslijedila serija ratova s domorotcima, dugi rat protiv Meksika, građanski rat, serija invazija Meksika između 1880. i 1896., pa špansko-američki rat, rat na Filipinima, serija  na Karibima, koji su trajali do 1934. godine, a ne smijemo zaboraviti ni američko učešće u prvom svjetskom ratu.

Potom je uslijedio najduži period mira u američkoj istoriji, šest godina bez rata između 1935. i 1940., nakon čega se SAD uključio u Drugi svjetski rat.

Nakon 1945. počinje hladni rat, a SAD okupiraju Filipine, pa Južnu Koreju, pa počinje korejski rat, pa rat u Gvatemali, pa vijetnamski rat, koji je završio 1975., nakon čega je SAD imala tri godine mira.

Potom rat u Avganistanu, od 1979. godine, Zalivu Sidre, sukobi u Nikaragvi, sukob u Perzijskom zaljevu, okupacija Paname, prvi zalivski rat 1990., pa sukob u Iraku, pa bombardiranje bivše Jugoslavije, sve do 1997. godine koja je protekla mirno.

Već 1998. počinje bombardiranje Iraka i raketiranje Afganistana i Sudana, 1999. SAD učestvuju u ratu na Kosovu, a 2000. je bila zadnja godina američkog mira do danas.

Od tada je počeo rat protiv terorizma u Avganistanu, Jemenu, Iraku, Pakistanu, Somaliji, koji se 2012. proširio i na Siriju. Prošle godine na listu dolazi i građanski rat u Ukrajini.